Vatikan, (IKA) – Zauzmimo se sada, po Gospodinovoj želji, kako bismo izgradili budućnost punoga pomirenja i bratskoga zajedništva. Ne učiniti to bio bi današnji najveći grijeh, rekao je papa Franjo jeruzalemskom grčkom pravoslavnom patrijarhu Teofilu III., kojega je 23. listopada primio u Vatikanu. Bio je to patrijarhov uzvratni posjet na onaj pape Franje bazilici Sv. Groba, u svibnju 2014., kada su Papu pratili patrijarh Teofil i patrijarh Bartolomej. Papa je ponovno, kako izvještava Radio Vatikan, istaknuo svoju iskrenu želju i obvezu u nastavku puta prema punom jedinstvu Katoličke Crkve i one pravoslavne, jer ne učiniti to značilo bi ne poslušati snažan Kristov poziv. Izrazivši svoju blizinu svima koji trpe zbog sukoba koji već desetljećima muče Svetu zemlju, papa Franjo primijetio je da nesigurno stanje i nerazumijevanje među stranama i dalje uzrokuju nesigurnost, ograničavanje temeljnih prava i mnoge primoravaju da napute vlastitu zemlju. Zbog toga, dodao je, zazivam Božju pomoć i tražim od svih uključenih strana da umnože svoje napore kako bi se ostvarili uvjeti za stabilan mir, temeljen na pravednosti i priznavanju prava svih ljudi. U tu svrhu valja odlučno odbaciti sve vrste nasilja, diskriminacije i izražavanja nesnošljivosti prema židovskim, kršćanskim i muslimanskim osobama i bogoštovnim mjestima. Sveti bi Grad, čiji status quo valja štititi i očuvati, trebao biti mjesto na kojemu svi mogu živjeti zajedno u miru. U suprotnom će za sve započeti beskonačna zavojnica trpljenja. Govoreći potom o članovima različitih kršćanskih zajednica u Svetoj zemlji, Papa je poželio da uvijek budu priznati sastavnim dijelom društva, i da donose vlastiti prinos za opće dobro i za izgradnju mira. Taj će njihov prinos biti djelotvorniji ako bude ostvaren veći sklad među različitim Crkvama na tom prostoru, primijetio je papa Franjo.

Posebno bi važna bila veća suradnja u pružanju potpore obiteljima i mladim kršćanima kako ne bi bili primorani napustiti vlastitu zemlju, objasnio je Papa. Radeći zajedno na tom osjetljivom području, vjernici će se različitih vjeroispovijesti moći bolje upoznati i uspostaviti sve bratskije odnose. Zbog toga je, u poslušnosti Isusovoj molitvi za svoje u Dvorani Posljednje večere: „da budu jedno… kako bi svijet povjerovao”, papa Franjo ponovno izrazio iskrenu želju i obvezu u nastavljanju puta prema punom jedinstvu među dvjema Crkvama. Dobro znam da neke rane iz prošlosti i dalje ostavljaju trag u sjećanju mnogih ljudi, primijetio je Papa. Povijest nije moguće promijeniti, ali, ne zaboravljajući velike nedostatke ljubavi kroz stoljećâ, upravimo zajedno pogled prema budućnosti potpunoga pomirenja i bratskoga zajedništva, i zauzmimo se sada, prema Gospodinovoj želji. Ne učiniti to bio bi današnji najveći grijeh; to bi značilo ne poslušati snažan Kristov poziv i znakove vremena koje Duh sije na putu Crkve, istaknuo je papa Franjo. Ne dopustimo da sjećanje na vrijeme obilježeno uzajamnom šutnjom ili međusobnim optuživanjem, teškoće sadašnjosti i nesigurnost budućnosti, spriječe naš zajednički hod prema jedinstvu, zajedničku molitvu i djelovanje u naviještanju Evanđelja i u služenju potrebitima, potaknuo je Sveti Otac. Na kraju je, prije nego što je predložio da zajedno izmole ‘Oče naš’, ponovno izrazio blizinu braći kršćanima u Svetoj zemlji, te naklonost prijateljima drugih velikih religija nazočnih na tom prostoru, nadajući se i moleći, kako je rekao, da za sve uskoro dođe dan postojanoga i trajnoga mira.