Susret je održan u organizaciji Odsjeka za pastoral branitelja, članova njihovih obitelji i stradalnika Domovinskog rata Riječke nadbiskupije. Predavanje i duhovni nagovor župnika Kornića u Krčkoj biskupiji, Zvonimira Badurine Dudića, usmjerili su sudionike prema važnosti mira, oprosta i izgradnje odnosa utemeljenih na ljubavi i međusobnom poštovanju

Susret je posvećen promišljanju o miru kao osobnom i zajedničkom pozivu. Na početku je okupljene pozdravio voditelj Odsjeka za pastoral branitelja Mario Tomljanović, istaknuvši da je riječ o evanđeoskoj temi koja nas potiče da rastemo u vjeri i svakodnevnom životu sve više živimo vrijednosti koje nam Krist ostavlja.

Polazeći od poruke pape Lava XIV. za Svjetski dan mira, predavač Badurina Dudić podsjetio je na važnost izgradnje svijeta u kojemu se čuva dostojanstvo svake osobe, promiče pravednost i njeguje bratstvo. Pred čovječanstvom je uvijek iznova izbor: graditi odnose obilježene strahom, podjelama i nepovjerenjem ili se truditi oko zajednice u kojoj ima mjesta za svakoga.

Istaknuto je da je takav izbor posebno važan u vremenu obilježenom sukobima, nesigurnošću i ranama koje ljudi nose iz osobnih i zajedničkih iskustava. „Mir nije samo odsutnost rata niti daleki ideal o kojemu možemo govoriti, a da se pritom ništa ne mijenja u našim životima. On počinje u srcu, u načinu na koji gledamo drugoga, slušamo ga i odgovaramo na njegove riječi i postupke. Mir se gradi strpljenjem, spremnošću na razgovor i odlukom da ne dopustimo da nas bol i razočaranje udalje od dobra“, poručili su.

U promišljanju je naglašena poruka o razoružanom i razoružavajućem miru, koji se ne temelji na prijetnji i sili, nego na poniznosti, povjerenju i ljubavi. Isusove riječi „Mir vama“ pritom su predstavljene ne samo kao pozdrav, nego i kao poziv na drukčiji način života, obilježen nastojanjem da se sukobi ne produbljuju, nego da se otvara prostor za razumijevanje i pomirenje, čak i u trenucima straha i nesigurnosti.

Istaknuto je i da izgradnja mira ne znači zaboraviti prošlost, umanjiti pretrpljenu bol ili zanijekati nepravdu, nego se suočiti s vlastitim iskustvom, sačuvati dostojanstvo i ne dopustiti da rane trajno ograničavaju život. Oprost je pritom opisan kao zahtjevan put koji može biti važan korak prema unutarnjoj slobodi jer ne briše ono što se dogodilo, nego pomaže da prošlost ne određuje buduće korake.

U tom je kontekstu podsjećeno i na poruku riječkog nadbiskupa Mate Uzinića iz propovijedi na duhovnom susretu branitelja u Delnicama o važnosti suočavanja s prošlošću i opraštanja drugima, unatoč teškoćama. Istaknuto je da neopraštanje postaje teret te da razočaranje ili uzvraćeno zlo ne bi trebali biti razlog za odustajanje od ljubavi i činjenja dobra, kao ni nespremnost druge strane razlog za odustajanje od nastojanja oko pomirenja.

Susret je završio pozivom da mir ne ostane samo lijepa riječ, nego postane svakodnevna odluka. „Graditi civilizaciju ljubavi znači početi od onoga što nam je blizu: od obitelji, prijateljstava, župne zajednice i susreta s ljudima koji možda razmišljaju drukčije od nas. Znači birati dijalog umjesto podjela, razumijevanje umjesto brzih osuda i solidarnost umjesto ravnodušnosti. Svaki čin dobrote, svaka pružena ruka i svaka iskrena riječ mogu postati sjeme mira. Ne možemo uvijek promijeniti okolnosti u kojima živimo niti ispraviti sve nepravde, ali možemo odlučiti kakvi ćemo ljudi biti jedni prema drugima. Upravo se u tome krije snaga zajedništva i vjere koja ne dopušta da nada bude ugašena“, poručeno je na susretu.

„Mir nije nemoguć san niti zadaća koju trebaju ostvariti samo drugi. On počinje u svakome od nas i raste kada ga odlučimo dijeliti. Ohrabreni vjerom i međusobnom blizinom, pozvani smo nastaviti graditi društvo u kojemu se čuva dostojanstvo čovjeka, poštuje svaka životna priča i ljubav ne odustaje ni onda kada je najteže. Jer civilizacija ljubavi i mira ne gradi se odjednom, nego svakoga dana – našim riječima, našim djelima i našom spremnošću da, unatoč svemu, ponovno izaberemo dobro“, zaključeno je, izvijestila je Riječka nadbiskupija.