U razdoblju od svetkovine Velike Gospe do blagdana Male Gospe, u župnoj crkvi u Pagu održava se jedinstvena pobožnost – Pažani svaki dan mole sva četiri otajstva krunice u 8, 13, 19 i u 22 sata. Molitva krunice započinje himnom „Zdravo, Zvizdo mora“ na paškom napjevu, koji je izvorno napisao fra Stjepan Knežević u 18. st., sinjski franjevac rodom iz okolice Knina. Izvedbom te pjesme počeo je i koncert u interpretaciji paškog župnog zbora pod vodstvom orguljaša Anthonyja Buljanovića.

Meditativnom ugođaju s poticajem na molitveno predanje i zahvalnost Gospi doprinijela su ugašena svjetla u crkvi i upaljene svijeće u prezbiteriju crkve. Iza oltara nalazio se kip Gospe od Staroga Grada kojeg Pažani u velikoj procesiji donose  iz svetišta Gospe od Staroga Grada u pašku zbornu crkvu, a na blagdan Male Gospe taj Gospin kip vraćaju iz zborne crkve u crkvu Gospe od Staroga Grada.

Tijekom večeri u paškoj veloj crikvi, kako domaći nazivaju župnu crkvu u Pagu, izvedeno je 13 pjesama u klapskoj i zborskoj izvedbi, nadahnutih Marijom i kršćanskom misli. Kroz koncertnu večer vodila je Vlatka Vučić Marasović, rodom Pažanka, kojoj je održavanje takvog koncerta bila dugogodišnja želja, što je sada i ostvareno.

Svakog izvođača Marasović je najavila prigodnim duhovnim razmišljanjem, potaknuvši brojni puk u crkvi na razmatranje pred kipom Majke Božje te  da se prisjete dragih pokojnika koji su pred taj Gospin kip stoljećima dolazili s molitvom i zahvalom.

„Otkad je Grada, Pažani se Majci Božjoj utječu. Zdravo Zvizdo mora, Majko Božja i Majko naša. Vrata rajskoga dvora, Divice prisveta i Stazo priupravna – taj stari marijanski himan stoljećima je odzvanjao Zbornom crkvom u starom Pagu sve do današnjih dana. Sadašnji žitelji otoka i grada Paga satkanog od kamena i soli, Marijini sinovi i kćeri, nastavljaju joj pjevati tu istu pjesmu i moliti je da bude zagovornicom kod svoga božanskoga Sina, Isusa“, rekla je Marasović, dodavši da  tim duhovno – glazbenim susretom kroz pjesmu žele još više spoznati svetost Marije koja kao putokaz vodi k spasitelju Isusu.

„Gotički kip Madonne predstavlja jednu od najvrjednijih umjetnina i povijesnu baštinu koju imaju grad i otok Pag. Ali, on predstavlja i puno više od toga – predstavlja vjeru sadašnjih Pažana i vjeru niza generacija naših predaka koji su s cijelog otoka, pa i šire, dolazili Mariji i njenom Sinu kako bi iz svojih srca izlijevali svoje patnje, brige i probleme, ali i svoju zahvalnost za uslišane molitve i čuda učinjenih po njenom zagovoru“, rekla je Vučić Marasović.

Pjesmu o Mariji u životu dalmatinskih ribara i težaka „Molitvu žuljnih ruku“ čiji je autor stihova i glazbe Ljubo Stipišić Delmata, izveo je paški crkveni zbor Uznesenja BDM. „Marijina skromnost i neznatnost putokaz su kako bismo trebali proživjeti svoj ljudski vijek. Zato su maleni u duhu, pritisnuti problemima i egzistencijalnim pitanjima vidjeli u Mariji zvijezdu vodilju. ‘Što zvijezda je mornaru, tvoj lik je kršćaninu’“, kaže jedna marijanska pjesma. Život na paškom kršu nikad nije bio lagan, osobito u prošlosti“,rekla je Vučić Marasović.

Pjesme „Veličaj“ na staroslavenskom za koju je glazbu napisao Franjo Serafin Vilhar i „Slavna Majko Spasitelja“, antifonu BDM koju je uglazbio Matija Ivšić izvela je muška klapa Navalia. „U Svetom  Pismu zabilježeno je malo riječi koje izgovara Marija. No, Marijin hvalospjev Veliča duša moja Gospodina predivan je iskaz Marijine zahvalnosti Bogu za sve što je od njega primila ona i čitav ljudski rod. Molimo i mi Gospodina da nam po primjeru Marije udijeli dar zahvaljivanja, da bismo ga jednom u vječnosti neprestano mogli slaviti zajedno s Marijom na nebo uznesenom“, potaknula je Vučić Marasović.

„Zdrava Kraljice“, marijansku pjesmu s Lastova u obradi Krešimira Magdića i ‘Tebe pojem’, tekst iz staroslavenske liturgije koju je uglazbio skladatelj Dmitrij Bortnijanski pjevala je ženska klapa Peružini iz Paga.

„Marijin hvalospjev najljepši je primjer molitvene zahvale Bogu. A jednu povijesnu pisanu zahvalu vrijedi osobito spomenuti. Pažani su 1244. od hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. dobili Povelju, Zlatnu bulu, kojom se starom Pagu daje pravo slobodnog kraljevskog grada. Smatrajući taj čin Božjom providnošću, paška gradska uprava zavjetovala se da će svake godine na čast Majke Marije davati crkvi 12 stari ulja. Ta obveza upisana je u pašku Knjigu Zakona i Povlastica i sad se nalazi u Državnom arhivu u Zadru. To je prvi poznati zabilježeni zavjet Pažana Bogorodici od koje je prošlo 779 godina. Svodovima paških crkava razlijegala se tada i danas pjesma zahvale Gospodinu i pozdrava njegovoj Majci Mariji“, podsjetila je Vučić Marasović.

Pjesmu „Na dan Stomorine“ Branka Barbira pjevala je muška klapa Sol iz Paga, primjer kako su pjesnici ispjevali vezu između Paga i Majke Božje. „Štovanje Majke Božje među pukom otoka Paga, od Luna do Fortice, vidljiv je i kroz gradnju brojnih crkava, kapela i oltara posvećenih Mariji. To su kapela Majke Božje od Zdravlja u Lunu, crkva Bogorodice od Ružarija u Novalji izgrađena na temeljima ranokršćanske bazilike, oltari Gospe Karmelske u Kolanu i Vlašićima, a iz novije povijesti crkva Gospe Snježne u Mandrama i Gospina kapelica na Paškom mostu, podignuta u znak zahvalnosti što nas je Majka Božja sačuvala od većih razaranja u Domovinskom ratu. Najveće crkve na otoku Pagu posvećene Mariji su stara Zborna crkva Uznesenja BDM čije je novo pročelje izgrađeno 1392. te nova Zborna crkva stara 580 godina“, podsjetila je voditeljica.

Pjesme „Misao svijeta“, tekst Silvija Strahimira Kranjčevića koji je uglazbio Krešimir Magdić i pašku pjesmu „Zdravo Zvizdo mora“ u obradi Živka Ključe izvela je ženska klapa Muštre iz Novalje. „Motiv zvijezde, simbol čistoće, savršenosti te putokaza u tami često je povezan s Marijinom svetošću. Marija je Zvijezda jutarnja koja prethodi Suncu – Kristu. Marija, žena obučena Suncem, s Mjesecom pod nogama, s vijencem od dvanaest zvijezda koji joj glavu kiti, privlači mnoštvo ljudi od početka kršćanstva. Bezbroj molitava pred likom Majke Božje od Starog grada bilo je popraćeno i pokorničkim gestama“ rekla je Marasović. Podsjetila je kako su brojni ljudi hodočastili u Stari grad na Stomorinu, dolazili pješice iz Barbata, Novalje, Kolana i drugih mjesta na otoku. „Koliki su stizali u svetište Staroga grada bosih nogu, koliko se ljudi, osobito žena, spustilo na ‘gola kolena’ i u znak zavjeta obilazilo Gospin kip. Istina, sve je manje takvih prizora iskazivanja vjere, ali održimo živima ta sjećanja i o njima razmišljajmo“, potaknula je Vučić Marasović.

Pjesmu „Ave Maria“ na latinskom, skladatelja Jakoba Arcadelta izveo je vokalni sastav Jubilate Deo iz Paga. „Krunica nam pokazuje kako je Isus živio. Krunica je naš zajednički put s Kristom. Vodi nas k Ocu, daje nam Duha i snage. Molimo krunicu svakog dana, tako ćemo svakog dana napredovati“, citirala je Vučić Marasović svećenika dr. Herberta Madingera, rekavši da je molitva krunice način održavanja sabranosti čovjeka u dnevnim dužnostima i poteškoćama života.

Pjesmu „Bliže, o Bože moj“ Sarah Flower Adams, za koju je glazbu napisao Lowell Mason i „Milost“ Johna Newtona izvela je muška klapa Galijota iz Paga. U te pjesme voditeljica je uvela spomenom procesije s kipom Majke Božje koja se ove godine na svetkovinu Velike Gospe – Stomorinu, kako Pažani zovu taj blagdan, u Pagu održala 168. put procesija.

„Zbog zarazne bolesti kolere 1855., nekad je umiralo po 20 ljudi dnevno. U strahu i žalosti ljudi su se utjecali Majci Božjoj da za njih posreduje kod Boga. Otišli su u davno napušteni, ali nikad zaboravljeni Stari Pag gdje je na brijegu stara Zborna crkva s oltarom i kipom Majke Marije s Djetetom. Nakon preseljenja u novi Pag, u samostanu izgrađenom pored stare Zborne crkve jedino su bili stanovali franjevci koji su održavali svetište. Na dan Stomorine, moleći za čudo ozdravljenja, predvođeni don Šimom Meštrovićem, skupina ljudi spontano je uzela Gospin kip iz crkve i odnijela ga u novi Pag. Veliki pomor je prestao, a stanovništvo Paga opstalo.

Zavjet je učinjen i od tada svake godine na dan Stomorine Pažani donose Marijin kip u novu Zbornu crkvu. Marija i Isus, urešeni zavjetnim darovima i cvijećem, sa srebrnim krunama na glavama i na svečanoj nosiljci pred kojom gori šest zavjetnih svijeća, 23 dana stoluju u novom gradu Pagu do proslave Marijinog rođenja, blagdana Male Gospe kad ih se vraća u Stari grad, da i dalje bdiju nad gradom i otokom Pagom. Bog čudo učini nama Pažanima da se približimo Njemu i pokušamo popraviti krivudave putove svog života“, opisala je Vučić Marasović povijest održavanja velike paške procesije.

Zaključno, pjesmu „Gospi od Staroga grada2 za koju je tekst i glazbu napisao voditelj crkvenog zbora, Anthony Buljanović, izveo je paški crkveni zbor.

Na kraju večeri, prigodnu riječ uputio je don Božo Barišić, župnik Paga. „Glazba je izraz slavljenja i zahvale, a pobožna pjesma je izraz dvostruke molitve. I majka Marija slavi i moli uzdižući svoj Magnificat Bogu koji ju je predodredio još u majčinoj utrobi za svoje svetohranište. Po njenom rođenju rađa se i Bog. Po njenom Veliča i mi veličamo živog i jedinog Boga“ rekao je don Barišić, poželjevši da i ta pjesma bude dio Marijinog sebedarja na oltaru Vječnosti.

„Slaveći Mariju, slavimo Presveto Trojstvo koje neka nam bude izvor nadahnuća, putokaz života i svjetionik u bespućima vremena. Hvala Majci od Staroga Grada koja je po dolasku ljudi na ovaj koncert ujedinila otok Pag, koja se uvijek pokazuje kao moćna zagovornica i zaštitnica grada Paga i otoka Paga“, rekao je župnik Barišić, potaknuvši puk da s Majkom Kristovom svaki dan „pjeva Veliča duša moja Gospodina“.

Don Barišić je zahvalio izvođačim, gradu Pagu s gradonačelnikom Antom Fabijanićem i Turističkoj zajednici grada Paga s direktoricom Vesnom Karavanić.

Želja župnika Barišića i voditeljice Vučić Marasović je da taj koncert između Stomorine i Male Gospe postane tradicija te je upućen poziv za dolazak na drugi takav koncert i sljedeće godine.

U sklopu Dana Male Gospe, u paškoj zbornoj crkvi u četvrtak, 7. rujna održano je molitveno bdijenje, Gospina krunica i Pohvale Majci Božjoj. Na blagdan Male Gospe u petak, 8. rujna održana je procesija s Gospinim kipom od paške zborne crkve do crkve Gospe od Staroga Grada kad je Gospin kip vraćen u tu crkvu. U subotu, 9. rujna u paškoj zbornoj crkvi župnik Barišić predslavio je misu zahvale za sve dobročinitelje.