Solin, (IKA) – U povodu obilježavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske u Solinu je 7. i 8. listopada održana dvodnevna manifestacija Kolijevka kraljevstva, a u suradnji Javne ustanove u kulturi Zvonimir Solin, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i novoosnovanoga Društva prijatelja solinske baštine. Rijetko koji nadnevak naime u čitavoj hrvatskoj povijesti odiše bogatstvom simbolike kao 8. listopada. Uklesan je u nadgrobni natpis kraljice Jelene (uzima se kao dan njezina preminuća/ukopa), nadnevak je krunidbe kralja Dmitra Zvonimira, a u novijoj povijesti Dan neovisnosti Republike Hrvatske. Posebno obilježavanje ovoga Dana u Solinu je započelo 2016. godine prigodnom izložbom fotografija Odjek Zavjeta 1976. – 2016., četrdeset godina (ne) stalna srca, liturgijskim spomen-činom odrješenja za kraljicu Jelenu i hrvatske kraljeve te koncertom marijanskih skladbi.

Prema riječima Marija Matijevića, predsjednika Društva prijatelja solinske baštine, ovogodišnja je manifestacija pak priređena s ciljem podizanja svijesti o važnosti događaja vezanih uz taj nadnevak i to kroz predavanja i prezentaciju o starohrvatskim vladarskim lokalitetima, liturgijski spomen-čin odrješenja za kraljicu Jelenu te koncert marijanskih i glagoljaških napjeva koji su izraz istinskoga poštovanja prema Kraljici Hrvata.
U prostorijama Javne ustanove u kulturi Zvonimir Solin tako su u subotu 7. listopada održana predavanja i prezentacije o starohrvatskim lokalitetima. Dr. Ante Jurčević, viši kustos Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, tom je prigodom prisutnima govorio o temi „Starohrvatskim vladarskim lokalitetima na području Knina i Solina (sto trideset godina nakon otkrića)”. „Zahvaljujući radu hrvatskoga starinarskog društva u Kninu koje djeluje od godine 1885. i Društva za istraživanje domaće povijesti „Bihać” koje je djelovalo u okolici Splita, od godine 1894.) otkriven je veliki broj arheoloških lokaliteta iz ranosrednjovjekovne Hrvatske povijesti. Posebnu pozornost šire javnosti privukli su lokaliteti na kojima su pronađeni epigrafički spomenici s imenima hrvatskih vladara poput Trpimira na Rižinicama kod Solina, kraljice Jelene na Gospinu otoku, Muncimira u Uzdolju kod Knina, Svetoslava i Držislava na Kapitulu kod Knina ili Branimira u Šopotu kod Benkovca”, rekao je dr. Jurčević pritom naglasivši kako su svi navedeni lokaliteti, unatoč natpisima (DUX CROATORU(m), Šopot ili DUX HROATOR(um), Kapitul), zapušteni i neistraženi do kraja, a nerijetko se nalaze i u krajnje sramotnomu stanju te je svakako neophodno upozoriti širu javnost na ovaj problem.

Posebni interes izazvale su i nikada prikazane fotografije iz godine 2006. s arheoloških istraživanja ostataka crkve Sv. Stjepana na Gospinu Otoku u Solinu, mauzoleja hrvatskih vladara. O istima je dr. Jurčević istaknuo kako je riječ o gotovo kompromitirajućem materijalu jer dokazuju krajnje nehuman i nekulturan odnos prema ostacima kako mauzoleja tako i grobova koji se još uvijek nalaze na svega nekoliko centimetara od površine. Ljubomir Gudelj, viši kustos, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, održao je predavanje „Rižinice, aktualna arheološka istraživanja i radovi”.
Iznimno vrijedni arheološki lokalitet Rižinice smješten uz potok Sv. Ilija u Rupotini, privukao je pozornost hrvatske kulturne javnosti još godine 1891. kada je na tome mjestu u kamenoj gomili pronađen natpis koji spominje kneza Trpimira, Pro duce Trepim… Od godine 1990. brigu o Rižinicama preuzeo je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, poticatelj i posrednik otkupa više privatnih posjeda okupljenih u parcelu koja zauzima 8500 metara četvornih. Tako je stvorena osnova za nesmetan nastavak istraživanja i buduću prezentaciju arhitektonskih ostataka na otvorenom. „Početkom godine 2016. lokalitet je ponovno dospio u središte zanimanja stručne i šire javnosti najavom prolaska magistralnoga plinovoda kroz prometnicu koja presijeca njegov gornji dio, dok je u mjesecu svibnju „privremena” instalacija plinovoda na lokalitetu i obavljena. Usporedo s prolaskom plinovoda na lokalitetu su zahvaljujući angažmanu i suradnji građana i lokalne vlasti te nadležnih institucija intenzivirani i radovi na uređenju lokaliteta i njegova okoliša uz popratne arheološko-konzervatorske radove, a sve s ciljem da ovaj jedinstveni arheološki lokalitet postane reprezentativni primjer arheološkog parka ne samo grada Solina nego i čitave države”, istaknuo je Ljubomir Gudelj.

Prezentaciju prijedloga uređenja arheološkoga lokaliteta Rižinice održao je uime Društva prijatelja solinske baštine Josip Matijević, mag. ing. arh. „Svjesni povijesne važnosti lokaliteta kao jednoga od ishodišnih mjesta naše povijesti, kulture i identiteta, a ponukani stanjem u kojemu se nalazi, opasnostima koje mu prijete, prosvjedima nezadovoljnih mještana i parcijalnim te nedovoljno uspješnim prijedlozima „spašavanja” istoga, donosimo ovom prigodom (idejni) prijedlog cjelovitog urbanističkog rješenja. Njime bi se ne samo sačuvao lokalitet već i dostojanstveno prezentirao, omogućavajući normalno funkcioniranje života i korištenje dosega suvremene civilizacije kroz realizaciju predviđenih infrastrukturnih projekata značajnih za znatno širi prostor od promatranoga”, istaknuo je ing. Matijević, naglasivši kako se ovim (idejnim) rješenjem sagledava cjelovita situacija lokaliteta – od kolnoga i pješačkoga prometa, komunalne infrastrukture do sanacije i adekvatne prezentacije baštine s prikladnim uređenjem terena. Rješenje se sastoji od sedam etapa što omogućuje potpunu fleksibilnost u financiranju i izvođenju, a koje se koordinacijom nadležnih ministarstava, županije, grada i cestovnih službi mogu osigurati u realnome vremenu.

U nedjelju 8. listopada manifestacija je nastavljena po održanju liturgijskoga spomen-čina odrješenja za hrvatsku kraljicu Jelenu koji je imao vikar prasvetišta Gospe od Otoka don Nikola Mikačić, koncertom duhovne glazbe: Virgini Matri, glagoljana otajstva Riči Božje. U prvomu bloku koncerta sopranistice Ida Bilić, Jelena Čilaš i Branka Pleština Stanić uz orguljašku pratnju Mirka Jankova biranim su naslovima posvećenima ponajviše marijanskoj tematici nazočnima posredovali glazbene trenutke potekle iz pera stranih i domaćih skladatelja. Koncertni hod od Djevice Majke do Sina nastavili su članovi okteta Delmati – Marin Kaporelo, Luka Čulić, Ante Petričević, Frane Novaković, Tonči Bulić, Blaženko Juračić, Alen Čaleta i Vladimir Vetma izvodeći u drugomu bloku koncerta djela posvećena otajstvu Utjelovljenja izrečenom duhom hrvatske glagoljaške baštine prenijevši time nazočnima snažnu simboliku koncerta i čitave manifestacije.