Časopis je pokrenut 2008. godine sa svrhom da pridonese rastu hrvatske katoličke zajednice u Ujedinjenom Kraljevstvu te poveže hrvatsku i englesku kulturu. Časopis donosi crkvene, pastoralne, kulturne i povijesne teme te suvremena događanja hrvatske zajednice okupljene oko Hrvatske katoličke misije. Tekstovi se objavljuju na hrvatskome i engleskome jeziku. U novome broju, na 120 stranica surađuje više od dvadeset suradnika.

„Pomazanje i posvećenje vladara – Bilješke uz krunidbu Charlesa III.“ naslov je teksta dr. sc. don Ivice Žižića, koji je napisao da je „…kršćanskim obredom posvećenja, odnosno, krunjenja u Westminsterskoj opatiji, svijet imao priliku vidjeti da sveto i profano nisu sukobljeni te da sakralni autoritet i politički angažman nisu isključivi. Štoviše, u postmoderno doba rasapa autoriteta i istina, ovakav obred svjedoči o stalnosti svega onoga što je utemeljeno u Bogu i o slavi i veličini milosti koja sija ne samo u kraljevskim obilježjima i kruni, nego još više u dobroti i zauzimanju za najpotrebnije“.

O izložbi u londonskoj Nacionalnoj galeriji u 2023. godini, naslovljenoj „Sveti Franjo Asiški“, pomoćni urednik Daily Telegrapha i kolumnist Tableta Christopher Howse je istaknuo: „Ponekad Britanci upijaju religijske istine diveći se umjetnosti, a sveti Franjo jest svetac (uz one u Bibliji) kojega se najviše predstavljalo u umjetnosti.“

Dr. sc. Anđelko Mihanović piše o svetome papi Ivanu Pavlu II. u radovima hrvatskih umjetnika, naglašavajući kako „…kipove pape krasi jednostavnost i blagi osmijeh, a ujedno pokazuje i da ga je narod doživljavao kao bliskoga, pristupačnoga i otvorenoga za maloga čovjeka. Te njegove karakteristike hrvatski su umjetnici prenijeli u različitim dimenzijama i materijalima i na javne spomenike i sakralne slike obilježavajući likovnošću trag koji je Sveti Otac papa Ivan Pavao Drugi ostavio u hrvatskome narodu“.

Nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. sc. vlč. Tomislav Markić, u razgovoru sa Svjetlanom Đuran, osvrće se na stanje, izazove i potrebe u hrvatskoj inozemnoj pastvi. Naglašava važnost „…snažne veze kojom je evanđelje utjelovljeno u našu baštinu, tradiciju, kulturu, i da to drži hrvatsku inozemnu pastvu da se održava kao posebna i zasebna zajednica“.

Brian Gallagher engleskim čitateljima predstavlja Nikolu Primorca, hrvatskoga mornara rođenoga u Dubrovniku, koji je 1870. godine preplovio Atlantik, od Liverpoola do Bostona, a potom se iz New Yorka vratio u Liverpool – oba puta malim čamcem.

Linda Rabuzin je predstavila svoju londonsku Školu hrvatskoga jezika ističući kako su njihova „…godišnja putovanja neformalan i ugodan način na koji polaznici utvrđuju i ubrzavaju svoje učenje, dublje uranjajući u hrvatsku kulturu i razmjenjujući savjete uz druženje s ljudima sličnih interesa“. Zadnjih su godina pohodili Orebić na poluotoku Pelješcu, Cavtat, Zadar, Fažanu u Istri i Elafitske otoke, Osijek, Vis, a ove su godine imali raznolik tjedan na otoku Hvaru.

O izložbi na kojoj je predstavljena Dalmacija u Londonu  1906. godine u glasilu je pisao Brian Gallagher, ističući kako su dalmatinski dio izložbe činila dva paviljona površine preko 100 četvornih metara. U jednom od paviljona nalazila su se djela hrvatskih umjetnika poput Vlahe Bukovca i Marka Rašice. Kipar Ivan Meštrović izložio je tada prvi put svoje radove u Londonu.

Flora Turner je pisala o kopijama sarkofaga sv. Šimuna bogoprimaoca i relikvijara ruke sv. Krševana koje su prispjele u Victoria i Albert muzej u London, a Jadranka Beresford-Peirse o djelovanju Međunarodne zaklade za očuvanje hrvatskih spomenika. U glasilu se prenosi i uvodnik The Burlingtona, uglednoga časopisa za umjetnost, koji je u listopadskome broju posvećen Hrvatskoj.

Privremeni otpravnik poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ujedinjenom Kraljevstvu Davor Ljubanović osvrće se na proteklu godinu ističući kako je „…ova godina bila od osobitoga značaja i za Republiku Hrvatsku i za Ujedinjeno Kraljevstvo, svakog zasebno, ali i za daljnje unaprjeđenje međusobnih odnosa i suradnje. Turizam je i dalje ostao važna okosnica gospodarske suradnje između UK i Hrvatske. Ove godine Hrvatsku je posjetilo preko 755 tisuća britanskih turista“.

Peter Elborn je izvijestio o djelovanju britansko-hrvatskoga društva u protekloj godini.

Thomas Burns engleskim čitateljima je donio svjedočanstvo otkrića obiteljske povijesti kroz pohod obnove Vukovara kao primjer okretanja budućnosti i izlaska iz trauma prošlosti.

Ljerka Marago je izvijestila o izboru ljepote u narodnoj nošnji na koji je pratila svoju kćer Francescu, a koja ističe kako joj je „…upoznavanje ljudi iz cijeloga svijeta pokazalo koliko duboko idu hrvatski korijeni i koliko je bilo važno ponovno proživjeti svoje podrijetlo odavši počast živopisnim narodnim nošnjama koje su nosile naše bake i prabake“.

Ivana Fletcher predstavila je svoju dječju knjigu – slikovnicu o cvrčku ističući kako se „…čežnja za rodnim gradom, morem i Mediteranom na čudesan način isprepletala s ljubavlju prema novom domovinom i hranila njezinu maštu i inspiraciju za pisanje“.

Ljiljana Bilbija, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, jezična savjetnica Časopisa, prikazuje odgojno-obrazovni rad u Hrvatskoj dopunskoj školi London i podsjeća na vrijednost materinskoga jezika: „…svijest o jeziku uključuje njegovo očuvanje, njegovo učenje, promišljanje o jeziku i iznjedruje pobudu da se na svojemu jeziku misaono domišlja i kreativno stvara.“

„Most“ – „The Bridge“ donosi i osvrt na važnija događanja u životu londonske hrvatske katoličke zajednice u 2023. godini. Pokretač i glavni urednik jest fra Ljubomir Šimunović, voditelj Hrvatske katoličke misije „London“. Hrvatska katolička misija u Londonu ima Facebook stranicu, a njezino se djelovanje može pratiti i na mrežnoj stranici.