Split, (IKA) – U organizaciji Hrvatske redovničke konferencije (HRK) započeli su u petak 22. rujna u franjevačkom samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu 33. redovnički dani o temi „Odgojno-obrazovno poslanje. Konstitutivna stvarnost redovničke karizme”.
Programu nazoči više od stotinu redovnica i redovnika. Nakon uvodne molitve Trećega časa, skup je pozdravio fra Joško Kodžoman, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Budući da su se godinama Redovnički dani odvijali u dominikanskom samostanu, a ove godine stjecajem okolnosti u franjevačkom samostanu Gospe od Zdravlja, istaknuo je da bi bilo dobro da svake godine domaćin Redovničkih dana bude neka druga zajednica u Splitu kako bi se redovnici bolje međusobno upoznali. Podsjetio je da su redovnici odigrali veliku ulogu u organizaciji dolaska relikvije tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića u Split što može svima poslužiti na ponos i čast. Govoreći o samoj temi odgoja i obrazovanja, podsjetio je na gorući problem kurikularne reforme o kojoj se raspravlja u hrvatskom društvu, istaknuvši da je izrazito važno što će se učiti u našim školama. Potaknuo je sve „na cjeloživotno učenje i rast u spoznaji istine na koju smo pozvani”. „Gledano iz kršćanske perspektive nije obrazovanje najvažnije (premda je veoma važno) nego rast u duhovnom i ljudskom smislu. Imamo prepametne ljude, ali to nam ništa ne znači ako su nemoralni, ako su skloni poduzimanju nemoralnih radnji”, poručio je provincijal Kodžoman.
Prigodnu riječ uputio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, koji svake godine nazoči Redovničkim danima u Splitu, obrati se sudionicima s nekoliko riječi te predvodi euharistijsko slavlje što govori o podršci koju daje redovnicima u svojoj mjesnoj Crkvi. Pozdravljajući skup, istaknuo je važnost i aktualnost teme, cjeloživotnog učenja, odgoja i obrazovanje koje je, kako je rekao, uvijek bilo važno. Osobito je podcrtao doprinos redovnika u odgoju i obrazovanju kroz našu povijest, istaknuvši: „Redovnici i redovnice ispisali su najljepše stranice Katoličke Crkve, univerzalne, ali i naše domovinske. Vjerujemo da nisu zaboravili pisati i da imaju još puno nadahnuća i ulja u svjetiljkama”. Istaknuo je „da smo svi odgovorni za odgoj i obrazovanje od obitelji, preko vrtića, škola, fakulteta do onih koji rade u kuhinjama i domovima i daju svjedočanstvo ljudskih i kršćanskih vrednota”. „Pitanje: ‘Mogu li nešto učiniti na polju odgoja i obrazovanja?’ – dobro je pitanje koje nas potiče da sa svojim talentima, sposobnostima, vještinama i različitim karizmama dajemo svoj doprinos odgoju i obrazovanju brojnih naraštaja. Od nas očekuje naše društvo, osobito roditelji i vjernici da će nam škole biti s planom i programom ne ideološkim i razdornim nego utemeljenim na stijeni”, istaknuo je nadbiskup Barišić.

Redovničke dane u Splitu otvorio je predsjednik Hrvatske redovničke konferencije fra Jure Šarčević koji je naveo misao pape Franje da je obrazovanje oblik evangelizacije. U tom je svjetlu prvo predavanje o temi „Edukacija i evangelizacija” održao dr. fra Draženko Tomić s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istaknuo je kako treba razlikovati dva pojma: obrazovanje kao proces stjecanja znanja i vještina, odnosno kompetencija za neko zanimanje i odgoj kao ciljano i svrsishodno usvajanje nekoga vrijednosnog sustava.
Govoreći o evangelizaciji, istaknuo je da se od današnjih evangelizatora tj. navjestitelja Evanđelja traži da budu educirani o mjestu i vremenu gdje žele naviještati Radosnu vijest. Predavanjem je želio potaknuti na razmišljanje o tome kako stoji i kršćanski odgojno-obrazovni sustav. Zaključio je da je „današnjem čovjeku najbolje ponuditi holistički odnosno cjeloviti sustav odgoja i obrazovanja što znači da on usvaja činjenice koje uči u školi, na fakultetu, ali da ih prožima jednom dubljom kršćanskom dimenzijom, čovjekoljublja i odnosa prema drugome”. Zato bismo rekli, nastavio je dr. Tomić, da današnji obrazovni sustavi u sebi trebaju okupljati nekoliko komponenti: učiti je znati, spoznavati, učiti je živjeti s drugim i prihvaćati drugoga, ali isto tako i samoga sebe. Za nas kršćane sve je to prožeto Kristovim utjelovljenjem i njegovom Radosnom vijesti.
Govoreći o izgradnji novih katoličkih škola, dr. Tomić je rekao da su i naše državne škole vrijednosno i vjerski kroz vjeronauk i druge oblike dosta eksponirane, međutim nove katoličke škole svjedočile bi još življe i dublje istinu Evanđelja, ali ne zaboravljajući dostignuća modernih društava kao što su pluralizam, demokracija, tolerancija, vrijednosti koje su općeprihvaćene u svijetu. Prijepodnevni dio programa, kojega je moderirao dr. o. Anto Gavrić, završio je euharistijskim slavljem koje je predvodio nadbiskup Barišić.
Poslijepodnevni program započinje predavanjem „Obrazovanje, kineziološka edukacija i religioznost” koje će održati dekan Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Ivan Prskalo. Nakon rasprave i zajedničke molitve Večernje uslijedit će otvaranje izložbe slika s likovima hrvatskih svetaca i blaženika u tehnici ulja na platnu akademske slikarice Ivane Ćavar – „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu”. Izložbu organiziraju Galerija hrvatske sakralne umjetnosti „Laudato” iz Zagreba i Udruga za promicanje znamenitih Križevčana dr. Stjepan Kranjčić.
Drugoga dana, u subotu 23. rujna, nakon zajedničke molitve Trećeg časa predavanje „Izazovi obrazovanja i evangelizacije” održat će dominikanka s. Ivana Pavla Novina, predavačica na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Zatim će s. Janja Martina Katović, članica Družbe klanjateljica Krvi Kristove i ravnateljica Dječjega vrtića u Glamoču (BiH), imati izlaganje „Odgojno-obrazovno djelovanje u ekumenskoj sredini”. Drugi dan završit će euharistijskim slavljem, nakon prigode za sakrament pomirenja, koje će predvoditi fra Jure Šarčević, predsjednik Hrvatske redovničke konferencije.