Zbornik prvi put na jednome mjestu objedinjuje povijest dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj, od prvih godina poslije Drugoga svjetskog rata do danas.

Urednik zbornika je Ivan Gavranović koji u uvodu piše da je cilj zbornika u pisanoj riječi sačuvati barem dio sjećanja na dugu povijest onih koji su među iseljenicima čuvali vjeru, domoljublje, kulturu i jezik. Stoga glavna nakana zbornika nije znanstvenost, nego upravo sjećanje koje živi i koje može biti polog za nove generacije Hrvata u Njemačkoj.

Zbornik otvaraju predgovor predsjednika Vijeća HBK-a i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu vrhbosanskog nadbiskupa Tome Vukšića te pozdravna riječ predsjednika Povjerenstva za migracije Njemačke biskupske konferencije nadbiskupa Stefana Heßea. Slijede govori mons. Tome Vukšića, kao i zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše, a zbornik donosi i izlaganje o hrvatskoj inozemnoj pastvi ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. Tomislava Markića sa Svečane sjednice održane u Zagrebu 13. travnja 2026. u povodu proslave 60 godina Ravnateljstva Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, 80 godina dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj i Austriji te 100 godina Franjevačke kustodije Svete Obitelji u Americi.

Radovi u zborniku od 596 stranica su podijeljeni u nekoliko cjelina: povijesni presjek; djelovanje svećenika, časnih sestara, pastoralnih suradnika i socijalnih radnika; delegati Dušobrižničkog ureda te pisana ostavština časopisa Živa zajednica.

Ella Bojčetić piše o počecima dušobrižničkog djelovanja među Hrvatima u Njemačkoj, o osnutku prvih misija i Naddušobrižničkog ureda te o nastanku Delegature u Frankfurtu 1971.

Fra Jozo Župić piše o hrvatskim časnim sestrama, Stjepan Herceg o socijalnim radnicima Caritasa, a Ivan Ivanković o pastoralnim suradnicima.

O najdugovječnijem delegatu fra Bernardu Dukiću piše fra Tomislav Dukić, dok osvrte na vrijeme dok su bili delegati pišu iz osobnog iskustva fra Josip Klarić, fra Josip Bebić, vlč. Ivica Komadina i fra Petar Klapež, a svoja sjećanja u obliku memoara zapisale su dugogodišnje djelatnice Dušobrižničkog ureda, Ana Drežnjak i Ljubica Markovica-Baban.

O bogatom doprinosu časopisa Živa zajednica i o urednicima koji su od prvog broja 1978. godine uređivali časopis, pišu Marino Erceg, dr. Adolf Polegubić i Ivan Gavranović.

Zbornik je obogaćen fotografijama koje prikazuju rad i djelovanje Dušobrižničkog ureda, kao i događaje iz života misija i zajednica. Na kraju zbornika nalazi se dodatak s popisom publikacija kao i događaja koja je kroz dugi niz godina realizirao središnji Dušobrižnički ured, poput susreta hrvatske katoličke mladeži i Biblijskih olimpijada, folklornih susreta ili susreta studenata.

Kako je zbornik posvećen dušobrižništvu za Hrvate u Njemačkoj, svi su tekstovi prevedeni na njemački jezik, objavila je Živa zajednica.