Sada objavljeni „Regolamento Generale sulla protezione dei Dati personali“ („Opća uredba o zaštiti podataka“) stupio je na snagu 30. travnja i vrijedi za probno razdoblje od tri godine. Vatikanska uredba o zaštiti podataka načinjena je po uzoru na europsku Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR). Odnosi se samo na Vatikan i njegove institucije na nacionalnom teritoriju i u izvanteritorijalnim područjima, ali ne i na Svetu Stolicu i Rimsku kuriju.

Prema novoj Općoj uredbi o zaštiti podataka, pojedinci čije podatke obrađuju tijela države Vatikan imaju nova prava u odnosu na državne subjekte. To uključuje prava na informacije o obrađenim podacima, ispravak, brisanje i prigovor na obradu podataka. Budući da se uredba ne odnosi na Kuriju, njihovi zaposlenici i dalje nemaju prava na zaštitu podataka u dikasterijima koji obrađuju njihove podatke.

Službenik za zaštitu podataka prati poštivanje novih propisa. Ovu dužnost uvijek obnašaju predsjedatelji Vatikanskog državnog vijeća. Službenik za zaštitu podataka prima i ispituje pritužbe, ali za razliku od nadzornih tijela za zaštitu podataka ne može izreći sankcije u okviru GDPR-a. To je zadatak predsjednika Uprave Vatikanskog Grada koji donosi obvezujuću odluku o tome je li došlo do povrede zaštite podataka. Protiv ovih odluka nije dopuštena žalba i one su konačne. Trenutačni predsjedatelji Vatikanskog državnog vijeća su talijanski odvjetnici Cesare Mirabelli i Vincenzo Buonomo, a predsjednik Uprave je španjolski kardinal Fernando Vérgez Alzaga. Buonomo je i na čelu disciplinskog povjerenstva Rimske kurije.

Suvereni teritorij koji se nalazi u gradu Rimu naziva se Država Vatikanskoga Grada. Poglavar države je papa kao nositelj najviše zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Međutim, on delegira vladine poslove na kardinala čije je sjedište u palači Uprave Države Vatikanskoga Grada. Papa Franjo je 2023. reformirao temeljni zakon Vatikana, izvijestio je katholisch.de.