Počevši svoj govor kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice, istaknuo je: “Evanđelje ocrtava duboku perspektivu” ozdravljenja, s proširenim pogledom “na cijelu osobu, uključujući i njezino vječno spasenje”. To se posebno odnosi na bolesnika s kupališta Bethzatha, “pravog dugotrajnog pacijenta” koji je proveo 38 godina u blizini kupališta, a da ga nitko nije odnio do vode kako bi se izliječio. “Čudesna intervencija nije dovoljna”, objasnio je Kardinal. “Najgore nije pogoršanje bolesti, nego izostanak susreta s Bogom.” Stup nacionalnog zdravstvenog sustava prepoznat je u evanđeoskom pogledu “koji se upire u svakog čovjeka i u njemu vidi brata, sestru”. Zdravstvena skrb, nastavio je Kardinal, “mora biti popraćena pozornošću na ekonomsku održivost i vođena nadom, pravim motorom istraživanja”.

“Sustavi skrbi moraju biti dostupni svima”, ponovio je kardinal Parolin. Potraga za zdravljem za sve je vizija koju je kršćanstvo davalo stoljećima… Veliki je izazov održati ovaj univerzalistički kamen temeljac kao projekt napretka čovječanstva”.

Proširujući svoj pogled na zemlje starog kontinenta, Kardinal je istaknuo kako je “europsko zdravstvo suočeno s geografskim i klimatskim varijacijama” te je stoga potreban veliki napor da se zajamči njegova stabilnost: pravda je ispred ulaganja. Dobro čovjeka, kao i pravda i mir, šire se konkretnim izborima.” Kardinal je upozorio  na rizik od “umnožavanja kulture bacanja za one koji se ni o čemu ne brinu. Patnja nas izaziva da djelujemo.”

Naposljetku, osvrćući se na nadolazeći Jubilej nade, kardinal Parolin je istaknuo kako je nada, tema Svete godine, “motor koji pomaže napredovanju zdravstvenih zvanja”.

Kardinal Matteo Maria Zuppi, predsjednik Talijanske biskupske konferencije, također je sudjelovao u konferenciji s video porukom istaknuvši kako “skrb za bolesne i ranjene osobe” pripada ljudskoj civilizaciji u cijelosti, predstavljajući “oznaku koja spaja različite narode: društvo koje nije u stanju pomoći podijeliti patnju je okrutno i nehumano.”

Čak i na europskoj razini, čak i kada ozdravljenje “nije moguće, uvijek je potrebno liječenje: nadamo se da za liječenje nema potrebe provjeravati imate li kreditnu karticu”, ogorčeno je komentirao Kardinal Zuppi, ponovno apelirajući za nadu, izraženu u otvorenosti Bogu “prema kojemu je upućeno krajnje pitanje onih koji pate od nesigurnog zdravlja. Puno toga treba učiniti kako bismo se približili zajedničkim ciljevima koje mi kao Europa već neko vrijeme imamo na raspolaganju. Ne smijemo ih potratiti”, upozorio je Kardinal.

Nove tehnologije, poput umjetne inteligencije, primijenjene u zdravstvenom sektoru, predstavljaju simbol nužne “težnje prema izvrsnosti”, koja mora preuzeti odgovornost za “kroničnost siromaštva”, dodao je kardinal Zuppi. Nalazimo ga i u bolničkim okruženjima: “Koga se slabije liječi, taj je bolesniji” rezimirao je predsjednik talijanskih biskupa, nadajući se promjeni smjera: “Trebamo težiti dobru cijele osobe, promicati dobro zdravlje svakog građanina.”

Usporedba različitih zdravstvenih sustava, na kontinentalnoj razini, kao “mogućnosti za proces europskih integracija” bila je srž govora biskupa Mariana Crociate, predsjednika Komisije biskupskih konferencija EU-a (COMECE).

Razvoj integracije, koji je “daleko od dovršenog, no bitno je u tom smjeru krenuti. Štoviše, COMECE je u svom dijalogu s institucijama Europske unije uvijek podržavao “potragu za općim dobrom usmjerenim na osobu”. S tim u vezi, biskup je naveo neke “regulatorne” inicijative. Iznad svega tu su rasprave o potrebi podrške “modernizaciji i digitalizaciji” bolničkih struktura, te obraćanje pozornosti na mentalno zdravlje “čija će kritična pitanja rasti”.

Papa Franjo susreo se s talijanskim ribarima i sudionicima konferencije o zdravstvu