Zašto je postao svećenik, zašto pomaže migrantima, koje je mjesto Crkve u sekularnom društvu, postoji li kriza vjere i postoji li Bog s obzirom na zlo u svijetu, bila su pitanja koja je u Auli Magni Rektorata Sveučilišta u Rijeci nadbiskupu postavljao moderator susreta Marko Medved s Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskoga fakulteta u Rijeci. Susret je održan u okviru redovnih mjesečnih predavanja koja organizira ovaj Klub, na što je podsjetila predsjednica Jasna Krstović koja je istaknula kako je gostovanje riječkog nadbiskupa vrhunac ovogodišnjih susreta. Potvrdila je to i rektorica Sveučilišta Snježana Prijić Samaržija zahvalivši nadbiskupu što je otvoren za suradnju i hrabro progovara o brojnim temama.

Nadbiskup je odgovarajući na prvo pitanje zašto je postao svećenik istaknuo koliko je vjerniku važno osluškivati i prihvaćati Božju volju. Iskreno je priznao da je u jednom trenutku posumnjao želi li biti svećenik, ali jasno je osjetio Božji poziv i pristao slijediti ga. Potvrdio je da je tako bilo još mnogo puta u njegovom životu, npr. kada je prihvaćao biskupsku službu u Dubrovniku ili premještaj u Rijeku, što nije bilo u njegovim željama i planovima, ali prihvatio ih je kao Božju volju.

Veći dio razgovora vodio se oko pitanja vjere, teologije i Crkve u suvremenom sekulariziranom društvu. Nadbiskup je istaknuo kako je dobro da je društvo sekularizirano jer to znači da je izgrađeno na toleranciji i poštivanju drugih. Crkva je odvojena od društva, ali to znači da je slobodna od političkih utjecaja. „Crkva nije i ne želi biti privilegirana“, dodao je. Sekularnost je dobra i za jačanje vjere, rekao je nadbiskup i objasnio da danas ljudi više ne prihvaćaju kršćansku vjeru iz nekih društvenih razloga i dobitaka, nego iskrenije prianjaju uz autentični Isusov nauk. „Crkva više ne može biti tvrđava, nego Crkva otvorenih vrata. Dogodilo se da Crkva u ovom društvu može biti slobodna, biti ono što jest, ići ususret svima“, pojasnio je. Dodao je i da je potrebno razlikovati sekularizaciju koja donosi slobodu svim subjektima društva od sekularizma koji bi zabranio bilo kakvu prisutnost vjere u javnom prostoru i tako odlazi u drugu krajnost odnosa Crkve i društva.

„Svijet nije naš neprijatelj nego naše poslanje takav kakav je“, rekao je nadbiskup te istaknuo kako je takva vjera i duhovnost potrebna Crkvi danas.

Za kraj je uputio božićnu čestitku okupljenim profesorima u kojoj je podsjetio da Božić čovjeka vraća u djetinjstvo, čini ga ponovno malenim i na taj način mu omogućuje da raste s Kristom u sebi. „Bog je Emanuel, Bog s nama, on je postao jedan od nas da bi nas učinio sličnima sebi. I pokazuje nam da se to postiže kroz poniznost i malenost“, zaključio je nadbiskup Uzinić.