Crkva Mariju zaziva Kraljicom mira od 1917. godine. “Dok je svijet bio u plamenu Prvoga svjetskog rata, papa Benedikt XV. dodao je u Lauretanske litanije zaziv: Kraljice mira, moli za nas. U vremenima kada se sve činilo izgubljenim, Crkva se obratila onoj koja je u svom srcu nosila Kneza mira i njoj se utjecala tim zazivom”, rekao je mons. Zgrablić.

Odazivajući se pozivu pape Lava XIV. na molitvu za mir u Ukrajini, Svetoj Zemlji i drugim područjima ranjenima ratom, nadbiskup je poručio: “Hodamo zajedno, jer mir nije ‘privatna stvar’, nego dar koji se gradi i čuva u zajedništvu”.

Podsjetivši na misao Benedikta XVI. – Svijet nikad neće biti prebivalište mira dok mir ne nađe dom u srcu svakog ljudskog bića, dok svi u sebi ne sačuvaju red koji je Bog odredio da se sačuva – nadbiskup je upozorio da nemir srca nastaje zbog nedostatka povezanosti s Bogom, istaknuvši da su crkveni oci naučavali kako mir počinje u ljudskom srcu.

“Ne možemo očekivati da će politika, zakoni ili dogovori među narodima sami po sebi stvoriti mir, ako u srcima ljudi vlada nemir, sebičnost i kaos. Bog je u ljudsko srce upisao red, sklad i zakon ljubavi. Dok taj red ne bude sačuvan, svijet će ostati ranjen sukobima, obitelji će biti sredine nemira, a ljudsko će srce živjeti u nemiru”, upozorio je mons. Zgrablić, naglasivši: “Pravi mir srca ne ovisi o okolnostima oko nas, nego o tome tko prebiva u nama. Samo Bog može ispuniti praznine srca, smiriti naše misli i dati sigurnost koju ništa izvanjsko ne može oduzeti. Kad se čovjek osloni na Boga, prestaje biti rob nemira, jer zna da je Njegova ljubav jača od svega što ga može zadesiti”.

Nadbiskup je upozorio da nemir nastaje kada ne živimo u skladu sa svojom savješću i ne slušamo tihi Božji glas u dubini bića. “Kada znamo što je ispravno, ali činimo drugačije, srce se opterećuje krivnjom, sramom i tjeskobom, i to proživljava kao nemir. Mir je jedna od najdubljih čežnji svakog ljudskog srca. On nije samo odsutnost buke, sukoba, rata ili problema, nego nutarnje stanje sklada sa sobom, s drugima i s Bogom. Bog nas je stvorio za unutarnju usklađenost, a ne za kaos; za povjerenje, a ne sumnju; za ljubav, a ne neprijateljstvo; za mir, a ne rat”, rekao je mons. Zgrablić, podsjetivši da su mnogi sveci opisali mir kao “tihu radost srca” koja ostaje i u kušnjama, poput unutarnje rijeke što teče ispod površinskih valova života.

“Svi imamo iskustvo kako nam nemir lako ulazi u srce – može ga izazvati nepažljivo izgovorena riječ, pogrešno protumačen pogled ili neočekivana vijest. Ne možemo živjeti, a da ne povrijedimo jedni druge; gorčina, zamjeranje i neopraštanje stvaraju nemir”, rekao je nadbiskup.

“Naše srce je osjetljivo, ranjivo i otvoreno. Srce pamti, povezuje i reagira brže nego što razum uspije objasniti. Nemir ne dolazi uvijek iz velikih stvari; često se prikrada sitnicama. Kao kapljica vode koja polako stvara krugove na površini, tako i mali podražaji mogu pokrenuti valove u nama”, upozorio je.

No, “ako srce može primiti nemir, ono može biti i mjesto gdje se rađa mir. Isto to osjetljivo mjesto može postati prostor nježnosti, praštanja i povjerenja. U nama je mogućnost izbora – da prepoznamo trenutak kada nemir ulazi i odlučimo ga ne hraniti, nego pustiti da prođe”, poručio je nadbiskup.

Govoreći o Marijinu putu mira, mons. Zgrablić istaknuo je da je Marija Kraljica mira jer je njezin život bio potpuno povezan s njezinim Sinom, Isusom Kristom, pravim Kne­zom mira. Božji mir u njezin život dolazi u tri etape: u Kristovu utjelovljenju, u Njegovoj muci i smrti te na Pedesetnicu.

Marijine riječi Evo službenice Gospodnje nisu bile površne, nego potpuno predanje i prihvaćanje Božjega plana bez kalkulacije. “Svojim ‘Da’ Marija je otvorila vrata svijetu u kojem je Knez mira postao čovjek. U njezinoj utrobi spojilo se nebo i zemlja – Stvoritelj i stvorenje. To je prvi korak Božjeg pomirenja s nama: Bog ulazi u našu povijest, u našu krhkost, da bi je preobrazio u mjesto susreta i spasenja”, rekao je nadbiskup, naglasivši da mir započinje u srcu koje se potpuno oslanja na Boga.

Pod križem, Marija “ne bježi od straha i prijetnje, ne prigovara Bogu, nego ostaje vjerna. Dok se nebo čini zatvoreno, vjeruje da je Božji plan ljubavi jači od boli i nepravde, križa i smrti. Gleda kako njezin Sin krvlju pomiruje svijet s Ocem, kako svaka kap postaje cijena našega mira”, rekao je mons. Zgrablić, naglasivši da Marijino “Da” pod križem nastavlja ono iz Nazareta.

“Marija je uz Krista dok On ostvaruje najveći čin mira – kad neprijateljstvo grijeha zamjenjuje milošću, a smrt otvara put životu. Njezina prisutnost pod križem pokazuje da mir često dolazi kroz vjernost u trpljenju i ljubav koja ostaje i kada sve drugo nestaje”, poručio je nadbiskup.

Nakon Kristova uskrsnuća i uzašašća, Marija je s apostolima u molitvi, “ne kao pasivni promatrač, nego kao majka i učiteljica koja hrabri i povezuje Isusove učenike. Kada Duh Sveti silazi, ona je ponovno u središtu spasenjskog događaja – ne više kao ona koja rađa Krista u tijelu, nego kao ona koja s Crkvom rađa Krista u svijetu. Njezina prisutnost okuplja i ujedinjuje prve učenike, kao što i danas povezuje Crkvu, učeći da se mir rađa iz vjere, zajedništva i postojane molitve”.

Istaknuvši da je mir i dar i zadatak, nadbiskup je rekao: “Mir je Božji dar koji dolazi odozgor, iz milosti. On traži našu suradnju, naše svakodnevno ulaganje, higijenu srca i duše, praštanje, gradnju mostova i spremnost na žrtvu. Dar mira ne čuva se kao vrijednosnica u trezoru; on traži naše srce, naš trud i našu vjernost Božjoj riječi”.

Nadbiskup je zazvao Marijin zagovor za dar mira, “da naraštaji umorni od ratova, sukoba i podjela osjete Božji mir. Marija ne donosi mir kao politički program ili privremeno primirje, nego nas vodi Kristu koji je mir sâm. Ako Krista pustimo u srce, tada se i u nama zbiva ono što se dogodilo u Marijinu životu: Bog postaje blizak, grijeh se pobjeđuje, zajedništvo jača, a Krist postaje Knez našega mira.“

Potaknuo je na molitvu za obitelji, domovinu, Crkvu i cijeli svijet, “da Kraljica mira donese mir svugdje gdje ljudi trpe i ginu u ratnim strahotama”.

Nakon mise, nadbiskup je predvodio procesiju s Gospinim kipom kroz središte predjela Stanovi.