Održano 44. hodočašće hrvatskih vjernika u svetište Kevelaer
foto: živa zajednica // 44. hodočašće hrvatskih vjernika u Kevelaer
Kevelaer (IKA)
Misno slavlje 44. hodočašća hrvatskih vjernika u svetište Majke Božje, Tješiteljice Žalosnih u Kevelaer u subotu, 4. listopada, predslavio je ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu preč. dr. Tomislav Markić.
Koncelebriralo je desetak hrvatskih svećenika iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica.
Na početku je okupljene hodočasnike koji su sa svećenicima došli iz misija Aachen, Dortmund, Duisburg – Mülheim, Düsseldorf, Essen, Hagen, Moers, Münster, Krefeld, Köln, Wuppertal, ali i iz Belgije i Nizozemske, pozdravio uime organizatora voditelj HKM Moers fra Josip Filipović. „Naše hodočašće nije samo tradicija, već put vjere, put zajedništva, put obnove. Ovdje, daleko od domovine, ali blizu srca naše nebeske Majke, ponovno pronalazimo identitet – kao vjernici, kao Hrvati, kao djeca Božja”, istaknuo je. A kako se toga dana slavio i spomendan sv. Franje, podsjetio je na njegov duboki odnos prema Blaženoj Djevici Mariji. „Franjo je Blaženu Djevicu Mariju štovao s posebnom nježnošću. U njoj je prepoznao Majku Crkve, Majku Lijepe Ljubavi i Majku svakog vjernika“, naglasio je.
Preč. Tomislav Markić u propovijedi je istaknuo važnost Marije kao „Majke lijepe ljubavi“, kako glasi jedno od predslovlja mise u čast Blažene Djevice Marije. Uzeo je primjer djece za koju je njihova majka uvojek najljepša. „Djeca imaju pravo: svaka je majka najljepša, jer kriterij ljepote nije izgled, već nešto drugo, a to drugo djeca osjećaju i zbog toga im je njihova majka najljepša. To nešto drugo po čemu je svaka majka svome djetetu najljepša jest ljubav. Ljubav koju majka pruža svome djetetu daje toj majci u očima njezinog djeteta tu najveću moguću ljepotu. Ljubav je ta koja stvara ljepotu u očima promatrača“, rekao je dr. Markić. „Tako je i Blažena Djevica Marija najljepša svome Sinu Isusu pa treba biti najljepša i svima nama kojima je od Isusa predana za Majku! Marijina se ljepota očituje u njezinoj ljubavi prema svome Sinu.“ Marijina ljepota, dakle, nije samo u njezinu fizičkom izgledu, već u njezinoj spremnosti da ispuni Božju volju: „Bila je spremna na Božje ‘Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi Tvojoj!’“, dodao je.
Marija je „bila je lijepa u djevičanskom porodu, kojim je svijetu donijela Sina, odsjev tvoje slave, a svima nama Spasitelja i brata.” Ovo podsjeća na ulogu roditelja u odgoju djece, jer, kako je propovjednik istaknuo, „zadaća je odgoja pružiti uvjete da se dijete razvije u ono što zapravo jest, što krije u sebi.“ Marija, koja je pratila Isusa u njegovom životu, bila je primjer nenametljive, ali stalne prisutnosti. „Poruka je to i vama, dragi roditelji, da svoju djecu ponajprije odgajate primjerom vlastita života, a onda i da nikada ne posustanete u molitvi za njih.“
Ljepota Marije koji se spominje u predslovlju odnosi se na njezinu ljepotu u muci. „Bila je lijepa u muci svoga Sina.“ Vlč. Markić rekao je da je „križ dio života, kako Kristovog, tako i našega. Sve one naše patnje i muke nisu zadnje što život ima kazati i reći. Koliko god nam se činilo da je loše, da nema izlaza, da nema budućnosti, križ nam poručuje da sve to nije kraj, nego sam put prijelaza u bolje!“
Marija nije samo pratila Isusa kroz patnje, već je bila i svjedok njegove pobjede nad smrću. „Marija je lijepa u uskrsnuću Krista.“ Za kraj je vlč. Markić poručio kako je međusobna ljubav važna te da „iz takve ljubavi proizlazi i ljepota Kristove Crkve – samo po Božjoj i bratskoj ljubavi, ne po našem ljudskom trudu, često i nemaru i grijehu, već samo po ljubavi. Zbog svega toga, draga braćo i sestre, smijemo Mariju častiti kao Majku lijepe ljubavi. Ona je ta koja nam je svojim pristankom, svojim ‘Evo službenice Gospodnje’ omogućila susret s Isusom. Marija je, baš kao zvijezda, svjetlo koja osvjetljuje i pokazuje put do Krista.“
Na misi su pjevali udruženi misijski zborovi koje je na orguljama rpatio Darko Lovrinović, pastoralni suradnik u HKM Moers, dok je dirigent bio pastoralni suradnik u HKM Krefeld Jozo Perleta.
Nakon mise, vjernici su imali priliku za osobnu pobožnost i molitvu u kevelaerskom svetištu. U poslijepodnevnim satima bila je procesija od Kapele milosti do Hrvatskoga križa u Kroatengasse gdje je završnu molitvu odrješenja za sve preminule predvodio preč. dr. Tomislav Markić.
Hodočašće je počelo mogućnošću za sakrament ispovijedi, a nastavilo se pobožnošću križnoga puta koji je predvodio dušobrižnik u HKM Münster fra Nikola Kozina.









