Na početku programa, prisutnima se obratio prodekan za znanost doc. dr. sc. Domagoj Volarević, koji je rekao da je smisao simpozija „zajedničko promišljanje vjere na tragu prvih sabora, gdje su pastiri Crkve prepoznavali znakove vremena i zajedno tražili odgovor Evanđelja“. Istaknuo je da i taj susret, premda nije sabor, može biti formativan ako posluži dubljem osluškivanju Riječi i vjerodostojnijem svjedočenju Evanđelja.

Zatim je pastirsku riječ uputio i veliki kancelar splitskog KBF-a splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, podsjetivši kako Crkva, od Niceje do Drugog vatikanskog sabora, „neprestano traži načine kako ostati vjerna istini Evanđelja i tu istinu učiniti razumljivom čovjeku današnjice“. Istaknuo je da se vjera lako može pretvoriti u „puku formalnost ako ne postane svjedočena i životom potvrđena istina“. „Hrabrost je danas govoriti o istini, ali još je veća hrabrost istinu živjeti“, poručio je nadbiskup te dodao da je vjera poziv na odgovornost, hrabrost i radost.

Potom se prisutnima obratio rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić, koji je istaknuo da je „simpozij dragocjen trenutak da se prepozna što vjera znači u suvremenom društvu“ te naglasio kako vjera pokreće i akademske procese. Uime Splitsko-dalmatinske županije govorio je župan Blaženko Boban, a uime Grada Splita gradonačelnik Tomislav Šuta.

Dekan prof. dr. sc. Ivan Bodrožić u pozdravnom je govoru zahvalio predavačima i sudionicima na dolasku te istaknuo da je cilj simpozija produbljivati vjeru u svjetlu suvremenih izazova, kao što su to činili i crkveni sabori kada su nastojali govoriti jezikom svoga vremena, a ostati vjerni božanskoj istini. Naglasio je da teologija ima zadaću približiti sadržaje vjere bez banalizacije otajstva te izrazio želju da taj susret, u duhu zajedničkog traženja istine, pridonese vjerodostojnosti Crkve u današnjem društvu.

Nakon uvodnog dijela uslijedila je prva sesija kojom je moderirao dr. sc. Jerko Kolovrat, a otvorio ju je prof. dr. sc. Ivan Bodrožić predavanjem „Od mjesnih do općeg sabora i obratno“. U njemu je prikazao kako je od ranokršćanskih mjesnih sinoda sazrijevala svijest o zajedničkom razlučivanju vjere što je, kako je rekao, kulminiralo Nicejskim saborom „kao događajem univerzalnog crkvenog jedinstva i obrane pravovjerja“. 

Slijedilo je izlaganje prof. dr. sc. Marcina Wisockog „Od regula fidei do expositio fidei: značenje i razvoj crkvenih oblika ispovijedanja vjere u ranom kršćanstvu“. Wisocky je prikazao razvoj najranijih sažetaka vjere, koji su izrasli iz potrebe jasnog definiranja identiteta kršćanske zajednice, sve do njihovog saborskog oblikovanja i trajnog autoriteta unutar Crkve.  U trećem izlaganju Arhimandrit Fr. Barouyr Shernezian govorio je o temi „Nicejsko vjerovanje u kršćanskoj liturgiji: povijesni temelji, liturgijska praksa i teološko izražavanje“. Pokazao je kako je Nicejsko vjerovanje ušlo u strukturu bogoslužja kao zajednički čin ispovijedanja vjere te kako liturgijsko ponavljanje oblikuje crkveni identitet i ostaje „granica pravovjerja, ali i živa, sabrana molitva naroda Božjega“.

Nakon kratke stanke uslijedila je druga sesija kojom je moderirao mr. sc. Jure Ivić. Program se nastavio izlaganjem „Crkveni sabori kao poprišta političkih i religijskih sukoba u kasnoj antici“ dr. sc. Almudene Albe Lopez. Predavačica je prikazala kako su se u razdoblju između Niceje i Carigrada sabori pretvorili u arenu sukoba teoloških struja i carskih intervencija, pri čemu se obrana libertas Ecclesiae očitovala kroz ustrajnost u pravovjernom ispovijedanju vjere unatoč političkim pritiscima. Zatim je doc. dr. sc. Simona Segoloni u predavanju „Prenošenje vjere i sinodalni stil: sabori, Crkva i obitelj“ uspostavila paralelu između crkvene sinodalnosti i dinamike obiteljskog života, naglašavajući da se vjera prenosi ne toliko deklarativno, koliko kroz iskustvo zajedništva, slušanja i međusobnog povjerenja – istim onim duhom kojim su oci Nicejskog sabora tražili jedinstvo vjere.

Drugi dan simpozija bit će u petak 17. listopada. Program simpozija dostupan je na ovoj poveznici. Inače, održavanje simpozija pripomogli su Splitsko-makarska nadbiskupija, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Sveučilište u Splitu, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.