Simpozij je okupio domaće i inozemne stručnjake koji su kroz interdisciplinarni pristup promišljali o odgoju, obrazovanju, etici, religioznoj formaciji te utjecaju suvremenih tehnologija na oblikovanje identiteta mladih.

Skup je otvoren pozdravnim govorima. Uime dekana prof. dr. sc. Ivana Bodrožića okupljene je pozdravio prodekan za znanost doc. dr. sc. Domagoj Volarević, istaknuvši kako svijet koji ostaje mladima uvelike ovisi o starijima i njihovoj odgovornosti. Rekao je kako svaki naraštaj tu staru misao ne potvrđuje samo riječima, nego i iskustvom, te naglasio da su izlaganja na simpoziju utemeljena upravo na iskustvu i promišljanju koje može pridonijeti odgoju novih generacija. Sudionike je potom pozdravila pročelnica Katedre religiozne pedagogije i katehetike prof. dr. sc. Jadranka Garmaz, zahvalivši kolegama koji su ponijeli glavni organizacijski teret simpozija te pozdravivši domaće i inozemne sudionike. Istaknula je kako su se sudionici okupili oko iznimno važne teme jer su mladi uvijek u središtu interesa fakulteta, škola i znanstvenih istraživanja.

Program simpozija bio je raspoređen u tri tematske sesije s izlaganjima iz područja teologije, pedagogije i društvenih znanosti. U prvoj sesiji, kojom je moderirao doc. dr. sc. Darko Rapić, razmatrani su različiti temelji cjelovitoga razvoja mladih. Doc. dr. sc. Domagoj Volarević govorio je o bogoslužju kao odgoju i poticaju na odgoj, ukazujući na katehetsko-pedagošku dimenziju liturgije. Izv. prof. dr. sc. Mirjana Pinezić promišljala je euharistijsku i eklezijalnu formaciju mladih u misli Edith Stein, dok je dr. sc. Ivana Grabić predstavila umjetnost Ivana Meštrovića kao prostor susreta kulturne baštine, osobnog identiteta i duhovnog sazrijevanja mladih. Prvu je sesiju zaključila Melina Macanović izlaganjem o mentalnom zdravlju mladih u kontekstu biblijskih naracija, povezujući teme tjeskobe, otuđenosti i nade s religijsko-pedagoškim pristupom.

Druga sesija bila je obilježena pitanjima suvremenoga digitalnog i kulturnog okruženja u kojem mladi odrastaju, a moderirala ju je dr. sc. Ivana Grabić. Mr. sc. Jure Ivić ponudio je Kierkegaardovu perspektivu mladosti, izbora i formiranja sebstva u digitalnom dobu, dok je doc. dr. sc. Darko Rapić otvorio pitanje izazova umjetne inteligencije i dehumanizacije rada u svjetlu socijalnoga nauka Crkve. Doc. dr. sc. Nenad Palac promišljao je o evoluciji kristološkoga prikaza u modernoj kinematografiji, a dr. Florian Mayrhofer o digitalnom pripovijedanju kao praksi slobode u vjerskom obrazovanju. Sesija je bila zaključena izlaganjem prof. dr. sc. Jadranke Garmaz i doc. dr. sc. Angeline Gašpar o utjecaju generativne umjetne inteligencije na formiranje mladih.

U trećoj sesiji, koju je moderirao mr. sc. Jure Ivić, naglasak je stavljen na istraživačke i pastoralne uvide vezane za formaciju mladih. Doc. dr. sc. Andrej Šegula govorio je o praćenju mladih u kontekstu Katehetskog direktorija, a izv. prof. dr. sc. Marijana Mohorić o mogućnostima teologiziranja s mladima u procesima vjerskoga odgoja. Dr. sc. Maria Magdalena Stüttem izlagala je o inkluzivnim čitanjima biblijskih izvještaja o ozdravljenjima, dok su Ivana Batarelo Kokić i dr. sc. Marijana Ćuk predstavile temu samoprocjene školskoga opterećenja učenika katoličkih gimnazija. Posljednje izlaganje održao je doc. dr. sc. Marko Šutalo, predstavivši empirijsko istraživanje o dinamici vjerskoga identiteta i vrijednosnih orijentacija mladih u Hercegovini.

U organizaciji su sudjelovale partnerske institucije „University of Cologne Köln“, „Goethe University Frankfurt“ i „Sveučilište u Mostaru“, a simpozij je organiziran u okviru projekta ODNOSI (IP-UNIST-20), koji se financira sredstvima European Union – NextGenerationEU, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.