Znanstveni skup „Zrin – 730 godina prvog spomena“
FOTO: Stjepan Vego // Znanstveno-stručni skup u Zrinu
Zrin (IKA)
Povodom 730. obljetnice prvog povijesnog spomena Zrina, u tom je povijesnom mjestu u petak 24. listopada održan znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod naslovom „Zrin – 730 godina prvog spomena“, koji je okupio niz uglednih povjesničara, arheologa, jezikoslovaca, muzealaca i kulturnih djelatnika iz Hrvatske i inozemstva, izvijestio je Ured za medije Sisačke biskupije.
Skup su organizirali Sisačka biskupija, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište i Lokalna akcijska grupa UNA, uz potporu Sisačko-moslavačke županije i Općine Dvor, s ciljem objedinjavanja suvremenih istraživanja o Zrinu te isticanja njegova značenja u hrvatskoj povijesti, kulturi i identitetu.
Na početku susreta, u spomen-crkvi Našašća sv. Križa, okupljene je uime organizatora pozdravila predsjednica LAG-a UNA Klementina Karanović, izrazivši dobrodošlicu svim uzvanicima, predavačima i gostima, među kojima su bili i izaslanik predsjednika Vlade RH i zamjenik župana Mihael Jurić, izaslanik ministrice kulture i medija Vlatko Čakširan, veleposlanik RH u Crnoj Gori Veselko Grubišić te brojni predstavnici kulturnih, crkvenih i znanstvenih institucija, kao i potomci Zrinjana. „Prije 730 godina, 13. siječnja 1295., u ispravi bana Stjepana IV. Babonića prvi je put spomenut tvrdi grad Zrin. U stoljećima koja su uslijedila, Zrin je proživio brojna slavna, ali i tragična razdoblja. Današnji skup svjedoči da Zrin i dalje živi kroz znanstveni interes, ljubav i brigu ljudi koji ga ne zaboravljaju“, poručila je Karanović.
Uime Hrvatskog instituta za povijest okupljenima se obratio dr. sc. Gordan Ravančić, rekavši kako je ovo prigoda da se „prošećemo kroz cijelu povijest Zrina i sagledamo njegovu budućnost koja bi mu vratila dostojanstveno mjesto u hrvatskoj povijesti“.
Pozdravne riječi uputio je i prof. dr. sc. Hrvoje Kekez s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta koji je istaknuo plodnu suradnju između Sisačke biskupije, Hrvatskog instituta za povijest i HKS-a, koja je već urodila brojnim znanstvenim skupovima i zbornicima o važnim povijesnim temama.
Skup je otvorio sisački biskup Vlado Košić, zahvalivši organizatorima i sudionicima na trudu uloženom u očuvanje sjećanja na Zrin. „Zrin nije samo mjesto – on je hrvatska svetinja. Nažalost, često se prema njemu ne odnosimo tako. Nadam se da će upravo ovaj skup pomoći da Zrin zauzme mjesto koje zaslužuje u našoj nacionalnoj svijesti. Hrvatska nije jaka ako je jaka u Zagrebu, nego ako je jaka na Uni. To su znali Zrinski koji su stoljećima ovdje branili domovinu, a toga trebamo biti svjesni i mi“, poručio je biskup Košić, pozdravivši i inicijativu koja upravo kreće s ovoga mjesta, postavljanje spomenika Nikoli Šubiću Zrinskom.
Tijekom dana održane su četiri tematske sekcije u kojima je kroz 19 izlaganja predstavljeno niz novih spoznaja o povijesti, arheologiji, jeziku, arhitekturi i kulturnoj baštini Zrina – od srednjovjekovnih početaka i razdoblja Zrinskih, preko 19. i 20. stoljeća i teškog stradanja Zrina i njegovih stanovnika u Drugom svjetskom ratu, pa sve do suvremenih projekata očuvanja i prezentacija baštine.
Nakon prve dvije sekcije biskup Košić predvodio je misno slavlje za sve žrtve Zrina kroz povijest. Koncelebrirali su domaći župnik Darijo Stanković, biskupski vikar Marko Cvitkušić i župnik iz Hrvatske Dubice Josip Jerković. Nakon mise na više lokacija u mjestu posađene su lipe povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva, u organizaciji ogranka Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici.
Tijekom stanki sudionici i posjetitelji mogli su isprobati kovanje replika novca Zrinskih iz kovnice Gvozdansko, nastalog u sklopu projekta „Novac Zrinskih – metalurška budućnost Banovine“. Projekt provodi Kulturno-povijesni centar Sisačko-moslavačke županije u suradnji s Metalurškim fakultetom u Sisku Sveučilišta u Zagrebu i Arheološkim muzejom u Zagrebu.
Podijeli članak
