U poruci koju je kardinal Parolin prenio na UN-ovoj klimatskoj konferenciji u Belému, Papa je pozvao na hitno djelovanje i na „ekološko obraćenje“ utemeljeno na odgovornosti, pravednosti i solidarnosti.

„U svijetu koji je ‘u plamenu’ zbog sukoba koji muče više dijelova planeta te zbog globalnoga zatopljenja, neka konferencija COP30 bude znak nade, kao i poticaj da se hrabro prihvati ‘ekološko obraćenje’ koje bi dovelo do raširene svijesti o klimatskoj krizi, promjene mentaliteta i načina života, zaštite dostojanstva i nepovredivosti ljudskoga života te, prije svega, koje bi omogućilo siromašnim zemljama ostvariti svoj puni potencijal“, želje su pape Lava XIV. koje je izrazio u poruci šefovima država i vlada okupljenima u Belému. COP30 je 30. konferencija stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, a Sveta Stolica na njoj sudjeluje s desetočlanom delegacijom koju predvodi državni tajnik kardinal Pietro Parolin.

Kardinal Parolin, koji je prošlih dana stigao u Belém, pročitao je Papinu poruku na engleskom jeziku, koja počinje tvrdnjom koju je često ponavljao papa Franjo, a prije njega i Benedikt XVI.: „Ako želiš njegovati mir, zaštiti stvoreni svijet“. Načelo je to koje ističe jasnu vezu između izgradnje mira i zaštite stvorenoga svijeta. „Težnja ljudi dobre volje za mirom sigurno će biti olakšana zajedničkim prepoznavanjem nerazdvojnoga odnosa između Boga, ljudskih bića i svega stvorenoga“, istaknuto je.

„Ako se s jedne strane, u ovim teškim vremenima, čini da se pažnja i zabrinutost međunarodne zajednice prvenstveno usredotočuju na sukobe među narodima, s druge je strane pak sve veća svijest da je mir ugrožen i nedostatkom dužnoga poštovanja prema stvorenom svijetu – i to pljačkom prirodnih resursa i progresivnim pogoršanjem kvalitete života zbog klimatskih promjena“, naglasio je Papa

Papa Lav XIV. potom je upozorio na činjenicu da ti izazovi stavljaju u opasnost život svih stanovnika planeta, „stoga zahtijevaju međunarodnu suradnju te povezan i dalekovidan multilateralizam koji u svoje središte stavlja svetost života, dostojanstvo koje je Bog dao svakom ljudskom biću i opće dobro. Nažalost, danas svjedočimo političkim pristupima i ljudskom ponašanju koji idu u suprotnom smjeru, a karakterizira ih opća sebičnost, prezir prema drugima i kratkovidnost.“

„U svijetu koji gori, kako zbog globalnoga zagrijavanja, tako i zbog oružanih sukoba, ova konferencija treba postati znak nade, kroz poštovanje ideja drugih u kolektivnom pokušaju traženja zajedničkog jezika i konsenzusa, ostavljajući po strani sebične interese te imajući na umu odgovornost jednih za druge i za buduće generacije“, kazao je.

Nadahnut enciklikom „Laudato si“ i njezinim glavnim načelom o klimi kao „općem dobru koje pripada svima i namijenjeno je svima“, papa Lav XIV. potom je naveo čemu se nada od konferencije COP30. „Prije svega, da sudionici hrabro prihvate ‘ekološko obraćenje’ u mislima i djelovanju, imajući na umu ljudsko lice klimatske krize“, ustvrdio je Sveti Otac.

„Neka to ‘ekološko obraćenje’ nadahne razvoj nove, na čovjeka usredotočene međunarodne financijske arhitekture koja će osigurati da sve zemlje, posebno najsiromašnije i one najranjivije na klimatske katastrofe, mogu ostvariti svoj puni potencijal i vidjeti da se poštuje dostojanstvo njihovih građana.“

„Takva arhitektura trebala bi voditi računa i o povezanosti između ekološkoga duga i vanjskoga duga koja također zahtijeva obrazovanje o integralnoj ekologiji koje objašnjava zašto odluke na osobnoj, obiteljskoj, zajedničkoj i političkoj razini oblikuju našu zajedničku budućnost, istodobno podižući svijest o klimatskoj krizi i potičući mentalitet i stil života koji više poštuju stvoreni svijet te štite dostojanstvo osobe i nepovredivost ljudskog života“, istaknuo je Papa.

U poruci, papa Lav XIV. podsjetio je i na riječi pape sv. Ivana Pavla II. koji je još 90-ih godina prošloga stoljeća isticao da je ekološka kriza moralno pitanje te, kao takva, upozorava na hitnu moralnu potrebu za novom solidarnošću, posebno u odnosima između zemalja u razvoju i visoko industrijaliziranih zemalja. Države trebaju pokazati sve veću solidarnost i međusobnu komplementarnost u promicanju razvoja mirnoga i zdravoga prirodnog i društvenog okoliša – govorio je Ivan Pavao II., a papa Lav XIV. to ponovno ističe. „Naprotiv, upravo su oni koji žive u uvjetima najveće ranjivosti prvi koji podnose razorne posljedice klimatskih promjena, krčenja šuma i zagađenja“, napomenuo je.

„Briga o svemu stvorenomu tako postaje izraz čovječnosti i solidarnosti“, dodao je.

„Iz te perspektive, apsolutno je prijeko potrebno preobraziti riječi i razmišljanja u izbore i djela temeljena na odgovornosti, pravednosti i jednakosti kako bi se postigao trajni mir brinući se o stvorenom svijetu i o bližnjemu. Osim toga, budući da klimatska kriza utječe na sve, ‘korektivno djelovanje’ trebalo bi uključivati ​​sve: lokalne vlasti, gradonačelnike i guvernere, istraživače, mlade, poduzetnike, vjerske organizacije i nevladine organizacije.“

Među ostalim, papa Lav XIV. poput svog prethodnika napomenuo je da Pariški sporazum – koji je 2015. potpisala međunarodna zajednica, o potrebi učinkovitoga i postupnoga odgovora na hitnu prijetnju klimatskih promjena – nakon deset godina nije imao željene učinke. „Put do postizanja ciljeva postavljenih u tom sporazumu ostaje dug i slojevit“, napomenuo je Papa te potaknuo države stranke da hrabro ubrzaju provedbu Pariškoga sporazuma i Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, izvijestio je Vatican News.