Krk, (IKA) – Povijesna monografija „Naselja oko grada Krka – zapadni dio otoka, Vrh i Kornić (od najstarijih vremena do danas)” istraživača otočne povijesti dr. Antona Bozanića predstavljena je u Velikoj gradskoj vijećnici Krka u petak 1. lipnja, izvijestila je mrežna stranica Krčke biskupije.
Predstavljanje je održano u sklopu proslave Dana Grada Krka, a pozdravnu riječ uputio je gradonačelnik Darijo Vasilić.
Naglasio je kako je u toj knjizi zapadni dio otoka Krka – Šotovento, Vrh i Kornić – prvi put prikazan kao cjelina, koja je sastavni dio Grada Krka. „Unatoč znanstvenom pristupu, sadržaj knjige je prilagođen svakom čitatelju, kako bi rukopis, naposljetku, mogao imati što veći publicitet i popularnost, ali i postati temeljem nekih novih povijesnih istraživanja i novih znanstvenih uradaka”. Čestitao je izdavačkoj kući Glosa i autoru dr. Bozaniću koji je dosad napisao sedam knjiga o sedam otočnih jedinica lokalne samouprave, točnije o gradu Krku i šest općina, što znači da je ovom najrecentnijom povijesnom monografijom priča o otoku Krku u cijelosti zaokružena.
Jedan od recenzenata prof. dr. Slavko Zec je naglasio, kako „pred sobom imamo knjigu koja znanstvenim i stručnim pristupom, a opet jezikom bliskim širem čitateljstvu, na veoma zanimljiv, vjerodostojan i monografski način, oslikava naselja oko grada Krka, tj. zapadni dio otoka Krka kako ga se geografski locira, koji je od starina činio krčko predgrađe iliti krčki suburbium”. Zec ističe, kako je autor marljivo s entuzijazmom i znanstvenom akribijom na jednom mjestu prikupio sve relevantne povijesne podatke o svakome od tih 14 naselja ukazujući na povijesni i kulturološki razvoj od prvih tragova života na njihovim prostorima pa sve do suvremenog doba. Pritom živopisno prikazujući društvene i crkvene prilike kroz različite povijesne mijene i povijesna razdoblja, pod raznim vladarima, sve do samostalne Republike Hrvatske, dajući tako jednu vrlo jasnu povijesnu sliku i povijesni okvir u koji potom smješta krčko predgrađe. Posebno se u knjizi obrađuju društvene prilike, a posebno one crkvene, u svih 14 naselja, i zato možemo kazati kako rukopis njeguje jedan ambivalentni pristup čime je samo pisanje bilo puno zahtjevnije. „Dakle opisati povijesni dio, društvena kretanja i kulturološki dio s jedne strane, i s druge strane to sve povezati s crkvenim prilikama i njihovim povijesnim razvojem bio je velik i zahtjevan zadatak kojeg je naš autor kompetentno izvršio”. U tom smislu, primjećuje Zec, posebno se posvećuje i župama na ovom području koje postoje i danas, a to su župa sv. Fuske – Linardići, župa sv. Kuzme i Damjana – Poljica, župa sv. Mihovila – Vrh i župa sv. Jakova ap. – Kornić, te sadašnjim i prastarim crkvama i kapelama koje su svjedoci tih povijesnih mijena”. Ukazao je i na dodatnu vrijednost knjige, jer upućuje na bogato kulturno nasljeđe posvjedočeno glagoljskim pisanim dokumentima i pojedincima koji su značajno pridonijeli kulturnom razvoju. Autor, također, spretno povezuje prošlost sa sadašnjošću, a u popisu literature navedi sve do sada objavljene znanstvene, stručne i popularne radove koji se dotiču tih 14 naselja, i to društvene, kulturološke i crkvene naravi.
Ovom smo knjigom dobili jednu objedinjenu cjelinu na temu zapadnog dijela otoka Krka, u kojoj svaka stranica poziva na nastavak čitanja da bi se na kraju, kao u jednom mozaiku, čitatelju otkrila jasna slika društvenih, gospodarskih, kulturoloških i vjerskih prilika na područjima svih obrađenih naselja, zaključuje Zec.

Autor je istaknuo kako se ova monografija usredotočuje isključivo na naselja oko grada Krka. „Riječ je o njih 14, i to u tri cjeline, a iz sadašnje perspektive progovara se o njihovoj prošlosti i sadašnjosti; o povijesnim mijenama, ali iz trenutka u kojem živimo; o crkvama i ostalim kulturnim spomenicima koji čuvaju spomen na minula vremena, ali, također, i o novim suvremenim crkvenim zdanjima; zatim o duhovnim, vjerskim i narodnim sadržajima; o bratovštinama; o nematerijalnoj kulturnoj baštini koju smo dobili u nasljeđe i koju smo dužni smo (o)čuvati. Također, u knjizi se govori o razvoju, infrastrukturi i napretku naselja oko grada Krka, ali i o čuvanju vlastitog identiteta u ovome globaliziranom svijetu”. Uz to, spominju se ljudi koji su ovdje živjeli, ali i iseljeni otočani, kao i imena istaknutih osoba od davnih pa sve do današnjih dana, a na kraju knjige, kronološki su nanizani svi događaji relevantni za područje zapadnog dijela otoka Krka.

U glazbenom dijelu sudjelovala je Andrina Frleta, a predstavljanje moderirala mr. Milica Zužić.