Novi prijevod Biblije Hrvatskoga biblijskog društva i njegova nedavna promocija potaknuli su zanimanje, ali otvorili i niz pitanja te kod vjernika stvorili određenu zbunjenost. Kana stoga donosi klamani Prilog – cjelovit osvrt mons. Ivana Šaška o predstavljanju novoga prijevoda Biblije. U osvrtu je među ostalim izdvojio „nekoliko neobičnosti koje traže odgovore“ te prešućenu rečenicu hrvatskih biskupa. Ne radi se, kako ističe mons. Šaško, o odobrenjima HBK, već o „suglasnosti da Hrvatsko biblijsko društvo kao svoje izdanje objavi studijski ekumenski prijevod Svetoga pisma na hrvatski govorni jezik, na čijem su prijevodu radili katolički i bibličari drugih kršćanskih denominacija“. Osvrnuo se i na sam prijevod te jezične i teološke neobičnosti, kao i na činjenicu da nije poznato koji je prevoditelj prevodio koju biblijsku knjigu i iz kojih izvornika. „Budući da poznajem većinu prevoditelja, čija se imena u popisu prevoditelja nalaze navedena po abecednom redu, i da sam pomalo upućen u njihov znanstveni i stručni rad, neobično je i teško mi je zamisliti da se ovakvi prijevodi nađu pod njihovim imenima i stručnim autoritetom“, istaknuo je.

Kana donosi i nekoliko razmišljanja drugih autora potaknutih istom temom: profesor hrvatskoga jezika Rudolf Ćurković komentirao je novi prijevod Biblije u članku „Što je duh hrvatskoga jezika, a što je primjereno za sveti tekst“, profesor Stjepan Baloban tom se temom bavio u svojoj kolumni „Biblija je knjiga koja okuplja i spaja, a ‘nikako’ i ‘nikada’ ne smije razdvajati“.

„Biblijski tekstovi obilježeni su složenom sintaksom i stilističkom raznolikošću, koju prijevod ne smije nivelirati bez gubitka značenja. Prijevod koji se odriče dijela gramatičkih mogućnosti ne postaje ‘vjerniji duhu jezika’, nego proizvodi stilistički osiromašen i teološki reduciran tekst“, napisao je prof. Ćurković. Naveo je i niz usporedbi prijevoda iz Biblije HBD-a i Jeruzalemske Biblije te se osvrnuo na prijevod Očenaša/Naš Oče.

Također, u rubrici „Izlog Kršćanske sadašnjosti“ mogu se pročitati dva prikaza Tomislava Kasića o knjigama koje se odnose na prevođenje Biblije: Zagrebačka Biblija 1968. (Katica Knezović) i Hrvatski prijevodi Novoga zavjeta od 20. stoljeća (Nada Babić).

Mimo ove teme, siječanjska Kana donosi tri razgovora i svjedočanstva koja vraćaju osobnoj razini vjere: iskustvu patnje, traženju mira, snazi oprosta i tihoj ustrajnosti. S don Perom Miličevićem iz Mostarsko-duvanjske biskupije o iskustvu rata, oprostu i kulturi sjećanja razgovarao je Tomislav Kasić, a s volonterkom udruge Savao Ivanom Radoš, voditeljicom PR-a za beskućnike, razgovarala je Marija Perčić. Kana je ponovno okrenuta i misijama, ovoga puta u Ekvadoru: s misionarkom s. Ivom Jelić razgovarao je Trpimir Alajbeg. Aldo Sinković za Kanu je pripremio „Novosti iz Vatikana“, a Tonči Tadić analizirao je političku situaciju „Europe na raskrižju“.