Kratkoročna politika uvijek je prepreka miru. Međutim, nikada ne smijemo odustati od rada za nešto drugačije. Potrebno je graditi i održavati živom našu priču o ljudima koji čine većinu, koji žele živjeti u miru, koji žele da se poštuju njihova prava i koji poštuju prava drugih. Tako se kardinal Pierbattista Pizzaballa obratio mladima iz organizacije „Rondine Cittadella della Pace“ (talijanske organizacije posvećene smanjenju oružanih sukoba u svijetu), koje je susreo neposredno prije svog izlaganja na javnom susretu u bazilici svetoga Franje u Arezzu.

U razgovoru za talijanski katolički dnevnik „Avvenire“ kardinal Pizzaballa osvrnuo se na pitanje postizanja mira u Gazi i u cijeloj Svetoj zemlji, koja je i dalje u stanju krajnje napetosti. Govoreći o situaciji u Pojasu Gaze, istaknuo je da je nemoguće planirati buduću obnovu bez uzimanja u obzir boli, težnji i dostojanstva dva milijuna Palestinaca koji ondje žive. „U Gazi neće biti luksuznih odmarališta“, rekao je, odgovarajući na pitanje o planovima obnove američke administracije.

Ljudi u Gazi i dalje umiru unatoč primirju. Naravno, općeg bombardiranja više nema – istaknuo je latinski jeruzalemski patrijarh – ali postoje ciljana ubojstva. Devedeset i šest posto naseljenih područja sravnjeno je sa zemljom, škole su zatvorene već tri godine, nedostaju lijekovi, a ljudi umiru od hladnoće, infekcija i nedostatka medicinske skrbi. U jedinoj katoličkoj zajednici u Gazi, župi Svete Obitelji, 23 osobe poginule su u izravnim sukobima, dok su drugi preminuli od gladi i hladnoće, prisjetio se kardinal Pizzaballa.

Ništa se više neće vratiti na staro u toj zemlji i ne znamo kako će izgledati budućnost – napomenuo je latinski jeruzalemski patrijarh odgovarajući na pitanja o mirovnom procesu. Sada nema mnogo smisla govoriti o miru – objasnio je – jer mir zahtijeva kulturu, čvrste temelje, političku viziju i barem malo povjerenja, a povjerenje je bilo prva žrtva ovoga rata.

Govoreći o prisutnosti kršćana u Gazi, ponovio je da njihova odluka da ostanu nije političko pitanje, nego pitanje vjernosti prema najslabijima koji se ne mogu kretati, pitanje dosljednosti i solidarnosti. Tamošnji kršćani Palestinci su kao i svi drugi, istaknuo je kardinal Pizzaballa.

Latinski jeruzalemski patrijarh podsjetio je i na brojne znakove solidarnosti i pažnje primljene iz cijeloga svijeta, pa i iz malih i vrlo siromašnih biskupija. Zahvaljujući tomu, rekao je, ne osjećaju se napuštenima, iako im je potrebna svaka moguća pomoć te situacija i dalje ostaje vrlo teška.

Kardinal je istaknuo da ga u ovom trenutku najviše zabrinjava stanje na Zapadnoj obali, gdje se situacija stalno pogoršava i gdje se, prema njegovim riječima, ide u smjeru postupnog ograničavanja prava Palestinaca. „Imamo 23 župe na Zapadnoj obali i svakodnevno primam zahtjeve za pomoć zbog nasilja i zlostavljanja, ali ne znamo kome se obratiti“, upozorio je kardinal Pizzaballa.

S političkog i društvenog gledišta situacija se neće uskoro promijeniti – napomenuo je latinski jeruzalemski patrijarh. Za izgradnju mira potrebna je nova politička vizija. „Ovo nije trenutak za velike geste. Ovo je vrijeme za pripremu terena, za stvaranje mreža i prepoznavanje onih koji žele mir, jer će upravo oni u budućnosti biti potrebni za njegovu izgradnju.“

Govoreći o zajedničkom zalaganju, kardinal Pizzaballa istaknuo je da želja za mirom mora postati kultura koja se oblikuje u školama, obiteljima i medijima. To je težak posao koji zahtijeva vrijeme i energiju, ali ga je nužno učiniti.

Prigoda za ponovno isticanje važnosti uloge religija u izgradnji putova mira bit će Jubilej Otkupitelja 2033. u Jeruzalemu, gradu u kojem je želja za mirom očuvana, ali i trajno ugrožena.

„Uvijek je teško biti kršćanin“, istaknuo je latinski jeruzalemski patrijarh. „Naša je vjera zahtjevna, ali činjenica da postoje teškoće znači da je kršćansko svjedočanstvo još živo. Vjera – kada je slobodna – izaziva nelagodu, jer je naša sloboda povezana s Onim koji je dao život iz ljubavi; ona nije izraz ljudske moći“, zaključio je kardinal Pizzaballa.