Istina je prava novost.

HKŽ bl. Alojzija Stepinca u Salzburgu postaje personalna župa

Dekretom salzburškog nadbiskupa Franza Lacknera od 19. ožujka Hrvatska katolička župna zajednica bl. Alojzija Stepinca u Salzburgu postala je „dušobrižnička postaja“ (njem. Seelsorgestelle), što je crkveno-pravni pojam koji zajednicu definira kao personalnu župu sa svim pravima i odgovornostima, izvijestila je Župa.

Time je dosadašnji voditelj zajednice postao upravitelj župe (njem. Pfarrprovisor). Osim toga, prema konkordatu između Svete Stolice i Republike Austrije, župa ovime dobiva pravni karakter i u državno-pravnom području.

Generalni vikar mons. Harald Mattel uručio je dekret fra Ivanu Cvetkoviću OFM, dosadašnjem voditelju, a od sada upravitelju župe, u ponedjeljak 16. ožujka u prostorijama Ordinarijata. Generalni vikar pritom je istaknuo kako „hrvatska župna zajednica ovim dekretom postaje u Nadbiskupiji Salzburg zajednica jednakog pravnog statusa kao i bilo koja druga župna zajednica, uz razliku u jeziku.“ Budući da dekret koristi izraz „personalna župa“, on obuhvaća sve vjernike u Nadbiskupiji Salzburg o kojima skrbe hrvatski dušobrižnici.

HKŽ Salzburg zahvalila je nadbiskupu Lackneru, generalnom vikaru Mattelu, kao i svim članovima Nadbiskupskog konzistorija koji su jednoglasno podržali ovu odluku. „Ovo imenovanje svijetla je stranica u dugoj povijesti hrvatskog dušobrižništva na ovim prostorima te, nadamo se, početak još konkretnijeg i zauzetijeg djelovanja na dobrobit svih članova naše zajednice i Katoličke Crkve u Austriji“, poručili su iz Župe.

Dušobrižništvo za Hrvate u gradu i pokrajini Salzburg ima svoje početke već 1945. godine, kada je Vilim Cecelja dobio dopuštenje za pastoralno djelovanje na tim prostorima. Već 1948. Jure Vrdoljak imenovan je dušobrižnikom svih Hrvata u Austriji sa sjedištem u Salzburgu.

U to vrijeme zajednicu su činile izbjeglice pred komunističkim režimom, koje su se u Salzburgu zadržavale prije odlaska u treće zemlje. Budući da se logor u kojem su izbjeglice bile smještene nalazio u Lehenu, prvo središte hrvatskog dušobrižništva postala je župna crkva u Müllnu, na čijem se području logor nalazio.

Dolaskom radnika na privremeni rad, tzv. gastarbajtera, od 60-ih godina proteklog stoljeća dušobrižništvo Hrvata na tim prostorima preuzima Franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu. Dušobrižnička cjelina koja je time nastala naziva se, kao i drugdje u svijetu, Hrvatska katolička misija.

Godine 2008. dotadašnja Misija postala je titularna župa te se od tada naziva Hrvatska katolička župna zajednica bl. Alojzija Stepinca. Time je zajednica dobila novo ime, međutim nije imala odgovarajući crkveno-pravni okvir.

Zauzimanjem sadašnje uprave župe, kao i odgovornih osoba u Nadbiskupiji Salzburg, to je pitanje riješeno 19. ožujka 2026. godine.