Stranice Glasa Koncila u uskrsnom ovitku svojim temama i sugovornicima prenose radost Uskrsa. Piše se o porastu broja krštenja u vazmenoj noći kao  uskrsnuću vjere na posvjetovljenom Zapadu. Nad mladima će na Susretu hrvatske katoličke mladeži bdjeti i sv. Karlo Acutis o čemu su za Glas Koncila govorili požeški framaši. Uskrsne stranice pišu i o uskrsnim motivima u fundusu Strossmayerove galerije starih majstora, a u središte se stavlja i uskrsni simbol – janje.

Glas Koncila donosi i izvještaj o sedamnaestero svećenika, redovnica, bogoslova i laika ubijenih zbog vjere 2025. godine. Također, u uskrsnom broju se nalaze i dva svjedočanstva o svakodnevnom koračanju s Uskrsnulim – križ autizma sina Tonija obitelj Brblić Posedi iz Kutjeva doveo je do novoga puta, a mladić iz Dugopolja Karlo Balić svjedoči kako je od dijagnoze zloćudne bolesti preko „Camina“ došao do susreta s Uskrsnulim u Emausu.

Na začetku uskrsnoga vremena Glas Koncila donosi i kratke molitve kojima je sv. Bartol Longo resio razmatranja slavnih otajstava krunice, kao i ulomak njegovih promišljanja o krunici. Podsjeća se i na svevremenski poziv vjernicima na neprestano obraćenje, na promjenu srca i pomirenje koji je objavljen prije pola stoljeća u glasovitoj korizmenoj poslanici koja je pokrenula obnovu i »Uskrs« Crkve u Hrvata.

Ove godine krajem veljače bila je trideseta obljetnica od završetka opsade Sarajeva. Patnje, kakve do tih godina Europa nije vidjela od Drugoga svjetskoga rata, s ostalim je stanovnicima Sarajeva dijelio tadašnji nadbiskup Vrhbosanske nadbiskupije kardinal Vinko Puljić. Spomenuta je obljetnica ponukala Glas Koncila da zamoli kardinala Puljića da u središnjem intervju o teškim vremenima progovori u svjetlu Uskrsa, odnosno da iznese iskustva uskrsne vjere u teškim vremenima. „Božja je ljubav, koju nam je Krist pokazao svojom mukom, smrću i uskrsnućem, početak svega, završetak svega i ključ svega. Nitko i ništa ne može nas rastaviti od ljubavi Božje u Kristu Isusu! To je radosna vijest, to je radost Uskrsa koja ne prestaje ni kad na svojim leđima moramo ponijeti križ ili ući u nepoznanicu smrti“, rekao je među ostalim kardinal Puljić.

Premda hrvatska duhovna povijest bilježi više iščeznulih uskrsnih župa „svete Nedjelje“, najvećoj od svih kršćanskih svetkovina danas su posvećene četiri župe u četverim biskupijama u Hrvatskoj te jedna u Vojvodini koju mahom čine hrvatski vjernici.  Reportaža Glasa Koncila prikazuje vjernike tih župa.