Papa se u Velikoj džamiji nešto manje od deset minuta zadržao u tihom razmišljanju, u pratnji rektora Mohameda Mamouna Al Qasimija s kojim se potom susreo u privatnom razgovoru. Sveti je Otac ponovno uputio poziv na međusobno i poštivanje dostojanstva svake ljudske osobe te potaknuo da budemo promicatelji mira i oprosta.

To je po veličini treća najveća džamija na svijetu, nakon Meke i Medine, te najveća u Africi. U njoj se isprepliću tradicionalna islamska umjetnost i suvremeni dizajn, a može primiti oko 120 tisuća ljudi. Njezin minaret s 267 metara visine najviši je na svijetu, dok se velika ukrašena kupola, koju drže ploče od pozlaćenog aluminija s tipičnim arapskim ornamentima, vidi s velike udaljenosti te tako razbija sivilo krajolika.

Drugi Papin posjet jednoj džamiji – nakon posjeta Plavoj džamiji u Istanbulu – bio je obilježen tišinom i pogledima usmjerenima prema svodu. Razgledavajući prostor, Sveti se Otac uputio prema niši (miḥrāb) koja označava smjer Meke, te se ondje zadržao u tihom razmišljanju. Svetoga su Oca pratila i dva kardinala, George Jacob Koovakad, prefekt Dikasterija za međureligijski dijalog, te Jean-Paul Vesco, nadbiskup Alžira.

Potom je uslijedio kratki razgovor s rektorom u kojemu je Papa izrazio zahvalnost što se nalazi u prostoru koje pripada Bogu, u sklopu putovanja u Alžir kao zemlju Papinog duhovnog oca svetog Augustina, koji je želio mnogo čemu poučiti svijet, osobito kroz traženje istine, traženje Boga, prepoznajući dostojanstvo svakog ljudskog bića te važnost izgradnje mira. Tražiti Boga – istaknuo je  – također znači prepoznati Božju sliku u svakom stvorenju, u svakom Božjem djetetu, u svakom muškarcu i ženi stvorenima na sliku i priliku Božju. Stoga je važno – dodao je – naučiti živjeti zajedno s poštovanjem prema dostojanstvu svake ljudske osobe.

Papa Lav je također pohvalio činjenicu da se unutar džamije nalazi centar za studije, jer važno je – istaknuo je – da čovjek razvija intelektualnu sposobnost koju mu je dao Bog kako bismo mogli otkriti koliko je velik stvoreni svijet. Stoga je potaknuo da kroz potragu za istinom, kroz studij i kroz sposobnost prepoznavanja dostojanstva svakog ljudskog bića naučimo međusobno poštovati, živjeti u slozi i graditi svijet mira. Sveti je Otac na kraju obećao moliti za narod Alžira i za sve narode svijeta, kako bi mir i pravednost Kraljevstva Božjega bili prisutni i među nama te kako bismo svi bili svjesniji potrebe da budemo promicatelji mira, pomirenja, oprosta i onoga što je uistinu Božji naum za sav njegov stvoreni svijet.

Na kraju, prije oproštaja i odlaska u Bab El Oued u privatni posjet Centru za prihvat i prijateljstvo sestara augustinki misionarki, a zatim bazilici Notre Dame d’Afrique, papa Lav XIV. se upisao u Knjigu časti. Poruka je na francuskom: “Que la miséricorde du Très-Haut garde dans la paix et la liberté le noble peuple algérien et toute la famille humaine“. „Neka milosrđe Svevišnjega sačuva plemeniti alžirski narod i cijelu ljudsku obitelj u miru i slobodi.“