U Predsjedničkoj palači u Yaoundéu, svečano ukrašenoj žutim i bijelim cvijećem, bojama Vatikana, te pred vlastima, predstavnicima civilnog društva i Diplomatskim zborom, Papa je na francuskom izrazio zahvalnost za srdačan doček „Afrike u malom“, kako je nazvao Kamerun, „zbog bogatstva njegova teritorija, kultura, jezika i tradicija“.

Ta raznolikost nije slabost: ona je blago. Ona predstavlja obećanje bratstva i snažan temelj za izgradnju trajnog mira, primijetio je Sveti Otac.

U svom se govoru dotaknuo mnogih tema, a prethodio mu je govor kamerunskog predsjednika Paula Biye, s kojim je neposredno prije toga Papa imao privatni sastanak.

„Moj posjet“, izjavio je papa Lav, „izražava naklonost Petrovog nasljednika prema svim Kameruncima, kao i želju da sve ohrabrim da nastave, poletno i ustrajno, graditi opće dobro.“ Zatim podsjeća na raširenu rezignaciju i osjećaj nemoći koji blokira svaki poticaj za obnovom.

„Koliko je samo gladi i žeđi za pravdom! Koliko žeđi za sudjelovanjem, za vizijom, za hrabrim izborima i za mirom! Moja je velika želja doprijeti do srca svih, posebno mladih, pozvanih oblikovati, pa i političkim sredstvima, pravedniji svijet“, rekao je Papa.

Izražavajući zatim želju za jačanjem veza između Svete Stolice i Kameruna, „temeljenih na međusobnom poštivanju, dostojanstvu svake ljudske osobe i vjerskoj slobodi“, Papa je podsjetio na posjete toj afričkoj zemlji svojih predšasnika: Ivana Pavla II., „glasnika nade za sve narode Afrike“, i Benedikta XVI., koji je naglasio „važnost pomirenja, pravde i mira, kao i moralnu odgovornost vladinih čelnika“.

Papa je u svom prvom govoru u Kamerunu spomenuo „složena iskušenja“ kroz koja ta zemlja prolazi, s napetostima i nasiljem kojima su pogođene neke regije na sjeverozapadu, jugozapadu i krajnjem sjeveru zemlje.

„Izgubljeni životi, raseljene obitelji, djeca kojoj je uskraćeno obrazovanje, mladi koji ne vide budućnost. Iza statistike, objašnjava Papa, „kriju se lica, priče, srušene nade“. Zato je pozvao na odbacivanje nasilja i rata, kako bi se „prigrlio mir utemeljen na ljubavi i pravdi“.

“Mir koji je razoružan, odnosno koji nije utemeljen na strahu, prijetnjama ili naoružanju; i razoružavajući, jer je kadar rješavati sukobe, otvarati srca i stvarati povjerenje, empatiju i nadu. Mir se ne može svesti na slogan: mora se uosobiti u osobnom i institucionalnom stilu koji odbacuje svaki oblik nasilja”, rekao je Papa ističući: „Svijet žeđa za mirom […]. Dosta ratova, s njihovim bolnim posljedicama: smrtima, razaranjima, progonstvima! Ovaj vapaj želi biti poziv na volju da se doprinese autentičnom miru, stavljajući ga ispred svakog parcijalnog interesa. Mir, naime, nije nešto što se nalaže nekim dekretom: mir se prihvaća i živi. To je Božji dar koji se razvija strpljivim i kolektivnim radom. To je odgovornost svih, prije svega civilnih vlasti“, poručio je Papa u svom obraćanju predstavnicima vlasti, civilnog društva i Diplomatskog zbora u Kamerunu.

Papa ističe važnu ulogu političara, koje mora resiti sposobnost upravljanja, što „znači voljeti vlastitu zemlju, a i susjedne zemlje“, „istinski slušati građane, cijeniti njihov razum i njihovu sposobnost da doprinesu izgradnji trajnih rješenja za probleme“. Iz te perspektive, „civilno društvo mora se smatrati vitalnom snagom nacionalne kohezije“, jer je sposobno podržavati, intervenirati i rješavati napetosti, ali prije svega, kadro oblikovati savjest, promicati kulturu dijaloga i poštivanja različitosti.

Još jedna ključna točka govora rimskog biskupa bila je „transparentnost u upravljanju javnim resursima i poštovanje vladavine prava“. Zato je Papa pozvao na „ispit savjesti i hrabar iskorak“, podsjećajući da stabilnost dolazi iz pravednih i vjerodostojnih institucija koje nikada ne smiju biti faktor razdora.

“Sigurnost je prioritet, ali se uvijek mora provoditi uz poštivanje ljudskih prava, združujući strogost i velikodušnost, s posebnom pažnjom prema najranjivijima. Autentični mir rađa se kad se svi osjećaju zaštićenima, saslušanima i poštovanima, kada je zakon sigurna prepreka samovolji najbogatijih i najjačih”, poručio je Papa.

Da bi mir i pravda cvjetali, potrebno je prekinuti lance korupcije koji nagrđuju vlast, oduzimajući joj autoritativnost. Potrebno je osloboditi srce od one žeđi za zaradom koja je idolopoklonstvo: istinski dobitak je cjelovit ljudski razvoj, odnosno uravnotežen rast svih aspekata koji život u ovoj zemlji čine blagoslovom, poručio je papa Lav XIV.

U svom je govoru Papa također osudio „otrov fundamentalizma“, te istaknuo da, jačanjem međureligijskog dijaloga i uključivanjem vjerskih vođa u inicijative posredovanja i pomirenja, politika i diplomacija mogu iskoristiti moralne snage kadre umiriti napetosti, spriječiti radikalizacije i promicati kulturu međusobnog poštivanja i uvažavanja.