Prvi dio Papina govora bio je posvećen nedavnom velikom poslu koji je Dikasterij obavio tijekom Jubileja nade. Taj organizacijski napor pretvorio se u radosnu dobrodošlicu više od 33 milijuna hodočasnika koji su stigli u Rim, uz posebnu pozornost posvećenu duhovnoj dimenziji koja je obilježila cijelu Svetu godinu. Sveti je Otac istaknuo da je nada “najmlađa sestra” među krepostima, ali za kojom svijet žeđa više nego ikada te koja tiho podupire druge dvije “starije” kreposti: vjeru i ljubav. Pritom je istaknuo: “Nemojmo, dakle, prekidati to naviještanje koje je poduprto obećanjem Gospodina Isusa da će uvijek ostati s nama; ono postaje vidljivo u svjedočanstvu koje smo pozvani pružati kako bismo bili učenici vjerni njegovoj riječi.”

Sveti Otac je rekao da je evangelizacija temeljni uvjet svakog djelovanja opće Crkve i pojedinih mjesnih zajednica. Samo tako Crkva može ponovno vidjeti da je obnovljena u svojoj ljepoti te u potpunosti izraziti vlastitu vjerodostojnost, pružajući nadu koja nije utopijska ponuda, nego konkretno svjedočanstvo njezinoga poziva na ljubav i istinu. Papa je pritom dodao: “Ne možemo podcijeniti činjenicu da je kriza vjere, osobito u zemljama Zapada, zajedno s drugim društveno-kulturnim čimbenicima dovela do raširene vjerske ravnodušnosti. Mnogima se vjera više ne čini važnom za njihov život. Postoji skrivena opasnost, koja se ne prepoznaje uvijek u svojoj ozbiljnosti, da može nestati dašak onoga što je zaista ljudsko, a to je potraga za smislom. Velika egzistencijalna pitanja ostaju bez odgovora, dok se širi tehnološka kultura koja bi trebala odgovoriti na svaku potrebu.”

Susresti Isusa znači dati vlastitom životu puninu smisla i vrijednosti, dodao je nadalje Papa podsjećajući da nitko ne može zamijeniti Crkvu u toj temeljnoj zadaći pružanja pouzdanih temelja za budućnost čovječanstva. Stoga je pozvao da se kao kompas upotrebljava apostolska pobudnica Evangelii gaudium pape Franje jer ona ne uvodi samo nove sadržaje, nego ponovno usmjerava sve prema kerigmi, odnosno evanđeoskom navještaju kao središtu kršćanskog i crkvenog identiteta. Pritom je Papa potaknuo prisutne: “Stoga i vas pozivam da ponovno uzmete Evangelii gaudium kao polazište u svom radu na svim razinama, kako biste promicali kristocentrično i kerigmatsko poslanje koje proizlazi iz susreta s Kristom koji može preobraziti život.”

Papa Lav se potom u govoru osvrnuo na činjenicu da se danas u evangelizaciji pojavljuje snažna potreba za duhovnošću među mladima, koja se posebno jasno očitovala tijekom Jubileja posvećenog njima: “Nova generacija nema predrasuda prema Evanđelju; naprotiv, mnogi, kada ga ponovno otkriju, žele ga bolje upoznati, jer osjećaju da se u njemu krije tajna istinske sreće.”

Dodao je stoga da se u poruci koju trebamo naviještati valja oslanjati prije svega na vodstvo Duha Svetoga, više nego na učinkovitost struktura, društvenu relevantnost ili konsenzus koji se može dobiti u određenom trenutku.

Prenošenje Isusove poruke u svijet – primijetio je nadalje Papa – danas znači suočiti se s dinamikama koje su se duboko promijenile u odnosu na prošle generacije, sve do prekida samog prenošenja vjere u nekim dijelovima svijeta. Pritom je dodao: “Uzroci takve situacije su poznati i mnogostruki; ono što iz toga proizlazi kod mladih generacija jest duhovno siromaštvo, nedostatak motivacije i sredstava kako bi u punoj slobodi moglo sazrijevati ono prianjanje uz vjeru koje daje smisao životu.”

Papa je također istaknuo da se možemo suprotstaviti tim problemima kroz brojne i raznolike izraze života kršćanske zajednice, koji slušaju i razgovaraju s mladima. “Prevladavajuće kulturno ozračje u hipermedijskim i potrošačkim društvima smanjuje sposobnost strpljivog učenja i mukotrpnog osobnog hoda u potrazi za istinom, s ustrajnošću i kritičkim duhom. U svakoj poruci postoji rizik da bude shvaćena kao tek jedno mišljenje među mnogima”, rekao je Papa.

Vjera se, dakle, prenosi ponajprije kroz susret, proživljenu radost i dosljednost Evanđelju, istaknuo je Sveti Otac te dodao: “Nije moguće učiniti kršćanstvo privlačnim kroz razvodnjavanje sadržaja i ublažavanje zahtjeva, nego kroz ponizno i hrabro svjedočenje onoga koji je put, istina i život, koji je obratio i posvetio mnoge ljude.”

Pritom je Papa citirao papu Benedikta XVI. ističući da su nam u ovom trenutku povijesti potrebni ljudi koji, kroz prosvijetljenu i proživljenu vjeru, čine Boga vjerodostojnim u ovom svijetu; potrebni su ljudi koje je dotaknuo Bog, kako bi on mogao ponovno doći među ljude, zaključio je Papa te dodao: “Svetost života stoga ostaje uvijek najuvjerljiviji oblik ljepote kršćanske vjere, koji nadilazi vremena i nudi se svakoj kulturi.”

Sveti se Otac na kraju govora osvrnuo na važnost kateheze, pozivajući na posebnu pažnju prema katekumenima koje moramo nastaviti pratiti i nakon što prime sakramente, pružajući im okruženje u kojem će pronaći odgovor na očekivanja koja su ih dovela do prianjanja uz Krista i uz njegovu Crkvu. Istu pažnju, zaključio je papa Lav XIV., trebamo posvetiti i krizmanicima, pružajući im plodonosne ponude kroz osobnu pažnju prema svakome, kao odraz Gospodinove jedinstvene i osobne ljubavi.