Uz domaćeg župnika don Mladena Ivišića i nekoliko svećenika, na slavlju su sudjelovali vjernici te štovatelji sv. Padre Pija, koji su se tijekom četverodnevne duhovne obnove pripravljali za obljetnicu.

U propovijedi je nadbiskup Križić istaknuo kako kalež koji se danas čuva u Žeževici nije tek vrijedan povijesni predmet, nego svjedok života dvojice svetaca koji su misu živjeli kao središte svoga postojanja. Podsjetio je kako je upravo s tim kaležom 1966., dvije godine prije svoje smrti, misio sv. Padre Pio, a godinu dana prije njega i sv. papa Pavao VI. Govoreći o životu sv. Padre Pija, nadbiskup je naglasio kako svetost nije nešto nevidljivo i nedostižno, nego stvarnost koja se prepoznaje u konkretnom životu. đ

Istaknuo je kako je svetac iz Pietrelcine još u obitelji upoznao Boga, zavolio molitvu i sakramente te iz te duhovne ukorijenjenosti crpio snagu za sva životna iskušenja. Posebno je roditeljima poručio kako se vjera i životne vrijednosti najdublje usvajaju upravo u obitelji. Osvrćući se na mnogobrojne bolesti, kušnje i stigme koje je Padre Pio nosio tijekom života, nadbiskup je istaknuo kako ljudska logika često ne može razumjeti put kojim Bog vodi svoje svete. Podsjetio je da je svetac godinama bio izložen sumnjama, zabranama i poniženjima, ali da je sve podnosio s iznimnim pouzdanjem u Boga. „Sve mogu u onome koji mi daje snagu“, citirao je nadbiskup riječi koje su obilježavale njegov životni stav, naglasivši kako „istina na koncu pobjeđuje“ te da Bog uvijek na kraju proslavlja one koji mu ostaju vjerni.

Središnji dio propovijedi nadbiskup je posvetio pitanju ljudske patnje, istaknuvši kako je ona jedan od najvećih životnih misterija. „Patnja ima moć da pročisti ljudske osjećaje, da formira i oplemeni čovjeka, izgradi ga u ljubavi i suosjećanju s drugima“, rekao je nadbiskup, dodajući kako nije svaka patnja spasonosna, nego samo ona koja se nosi strpljivo i dostojanstveno.

Naglasio je kako križ i patnja, promatrani u svjetlu Kristove muke i uskrsnuća, nikada nisu besmisleni te da čovjek upravo u trenucima kušnje često najdublje susreće Boga. Govoreći o euharistiji, nadbiskup je istaknuo kako je za sv. Padre Pija sveta misa bila stvarno sudjelovanje u Kristovoj muci, smrti i uskrsnuću. Pozvao je vjernike da ne dopuste da misa postane rutina, nego da je uvijek iznova doživljavaju kao susret s Raspetim i Uskrslim Kristom. „Oltar nije pozornica. Oltar je sveto mjesto spasenja“, poručio je.

Na kraju propovijedi nadbiskup je izdvojio tri poruke koje suvremenom čovjeku ostavlja sv. Padre Pio: ljubav prema svetoj misi, redovitu ispovijed i ustrajnu molitvu. Podsjetio je na njegovu poznatu misao: „Moli, uzdaj se i ne brini“, istaknuvši kako svetac ni danas ne poziva na bijeg od životnih teškoća, nego na povjerenje u Boga u svim okolnostima života. „Najveće čudo koje se može dogoditi pod ovom svetom misom jest da naše srce postane osjetljivije za druge“, zaključio je nadbiskup.

Prije svečanog blagoslova okupljenima se obratio župnik don Mladen Ivišić, koji je zahvalio Bogu na daru zajedništva i svima koji su pridonijeli proslavi obljetnice. Vjernici su se za središnje misno slavlje pripravljali četverodnevnom duhovnom obnovom od 18. do 21. lipnja. Prvoga dana misno slavlje predvodio je don Ante Mate Antonović, studentski kapelan, dok je drugoga i trećega dana predvoditelj bio o. Branko Zebić, karmelićanin.

Tijekom duhovne obnove na štovanje su bile izložene relikvije sv. Ivana Pavla II., sv. Ante Padovanskoga, bl. Alojzija Stepinca, bl. Miroslava Bulešića, sv. Leopolda Bogdana Mandića i sv. Padre Pija. Molitvene nakane pojedinih dana bile su posvećene svećeničkim i redovničkim zvanjima, bolesnicima te obiteljima, a duhovna priprava, u kojoj je vjernicima bila omogućena sveta ispovijed, zaključena je svečanim misnim slavljem koje je predvodio nadbiskup Križić, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.