Istina je prava novost.

Biskup Rogić predslavio misu svetkovine Velike Gospe u Vrpolju

Središnje misno slavlje na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, u subotu 15. kolovoza, u marijanskom svetištu Šibenske biskupije u Vrpolju predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić, izvijestila je Šibenska biskupija.

Koncelebrirali su generalni vikar Šibenske biskupije mons. Tomislav Subotičanec, župnik i upravitelj svetišta don Ante Omazić te ostali svećenici. Euharistijsko slavlje počelo je procesijom s čudotvornom slikom Gospe Vrpoljačke oko svetišta.

Biskup Rogić u homiliji je naglasio da je čovjekov život kao putovanje prema vječnosti, na kojemu je Marija vjernicima suputnica, učiteljica i putokaz prema Kristu.„Čitav ljudski život jedno je putovanje od rođenja do smrti, od prvog daha i plača do posljednjeg izdisaja i povratka Onome koji nam je udahnuo život jer nas je htio, jer nas voli, jer nam sve daruje. Stvorio nas je za vječnost i zove na k sebi zauvijek. To je najvažnije putovanje”, poručio je.

„Na tom putovanju Blažena Djevica Marija je naša suputnica, svojim primjerom i zagovorom. Ona je Jutarnja zvijezda koja od početka pokazuje ispravan smjer koji vodi njezinome Sinu, Isusu Kristu. Ona je Zvijezda Danica koja će i u mrklini noći pokazati kuda nam je krenuti“, ustvrdio je.

Govoreći o Mariji kao Majci i Učiteljici, biskup je naglasio da konačni cilj svih ljudskih putovanja nije ovozemaljski. „Domovina je naša na nebesima – tamo je i naša Majka koja nas čeka, koja nas zove, vodi, brani. U njoj se spasenje Božje pokazalo na čovjeku, ostvarilo na najsavršeniji način. Bogu u svemu poslušna, prihvati i ispuni što joj je Bog namijenio, zato postade Majka nebeska svih nas“, poručio je propovjednik.

Biskup Rogić povezao je Marijin primjer s različitim razdobljima ljudskoga života, počevši od djetinjstva. „Što nam znači imati majku u djetinjstvu, majku koja za sve brine, koja nas voli i u život upućuje, koja uči prve korake, koja u svemu postaje uzorom za nasljedovanje. Dijete oponaša majku. To je Marija svakom vjerniku kroz čitav život“, istaknuo je dodavši da je majka ta koja će pokazati što je dobro, a što je zlo, što vodi u život, a što u propast. Marija majka uči poslušnosti“, istaknuo je.

Govoreći o braku i obitelji, biskup je Mariju istaknuo kao uzor ljubavi, vjernosti, prihvaćanja života i ustrajnosti u kušnjama. „Što znači žena mužu u obitelji? Oslonac, potpora, roditeljica novog života iz ljubavi supružnika. Ljubav i vjernost koja rađa novi život, koja stvara budućnost za pokoljenja”, rekao je mons. Rogić.

Biskup je naglasio da Marijin primjer ostaje važan i u zreloj i poodmakloj dobi, osobito kao primjer strpljivosti, molitve i ustrajne vjere. „Kad je Sina sahranila, kad je svjedočila njegovom uskrslom povratku i iščekivala konačno uzdignuće, ostala je pribrana u molitvi zajedno s apostolima. Čekala je da Sin Božji, Sin njezin, ispuni što je obećao”, rekao je.

Biskup Rogić osvrnuo se i na hrvatsku povijest te povezanost hrvatskoga naroda s pobožnošću prema Blaženoj Djevici Mariji. „U tolikim trenucima povijesti našega naroda i kad smo bili svedeni na ‘ostatke ostataka’, po vjernosti Bogu, po pobožnosti Blaženoj Djevici Mariji, naš je hrvatski narod dobio milost novih uzleta, pobjeda, napretka. Zar ćemo onda sumnjati, predavati se beznađu i besmislu? Ne zaboravimo djela Božja u našim životima, u povijesti našega naroda.“

Podsjetio je i na snažnu marijansku tradiciju Šibenske biskupije. „Naša Šibenska biskupija umrežena je marijanskim svetištima: Vrpolje, Visovac, Karavaj i Biskupija kod Knina gdje je nađen Gospin pralik, najstariji prikaz Blažene Djevice Marije – Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta. U Šibeniku se čuva najstarija molitva Gospi na hrvatskom jeziku. Satkani smo od te molitvene tradicije koja i danas živi, neće posustati.“

Biskup je izrazio želju za kršćanske obitelji i njihovo zajedničko hodočašće u marijanska svetišta. „Kad bi Bog dao da svaka naša kršćanska obitelj jednom godišnje zajednički hodočasti u neko Marijino svetište. Da to bude jedna duhovna inventura obiteljskog života, obnova ljubavi i vjernosti, oprost u ispovijedi, Kruh života u Euharistiji i novi životni polet koji se može nositi sa svim kušnjama našega doba.“

Uputio je poziv i na povratak molitvi, sakramentima i zajedništvu. „Uvijek smo opstali, nevolje nadvladali kad smo se po Mariji Bogu vraćali, zapovijedi njegove držali, iz vjere živjeli. Zašto bi to danas bilo neostvarivo? Vratimo se molitvi, sakramentima, istinskoj bratskoj ljubavi, poštenom i požrtvovnom zauzimanju u svakom poslu. Vratimo se onom zajedništvu koje unosi radost i polet u našim životima: bilo da se pomaže unesrećenom i potrebnom, bilo da se gasi požar, bilo da se zajednički branimo od nevolje ili pak jednodušno svoju zemlju izgrađuje i ide naprijed.“

Pozvao je da se zajednička molitva vrati u svakodnevni život kršćanskih obitelji. „Vratimo molitvu u obitelj, da se iz naših dnevnih boravaka, kužina, oko obiteljskog stola čuje: Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom… Sveta Marijo, moli za nas grešnike, sada i na času smrti naše.“

Obraćajući se Gospi od okova, biskup je u molitvu uključio i brojne zarobljenosti suvremenoga čovjeka. Mariji se obratio i kao Kraljici obitelji, moleći za obnovu obiteljskoga života, otvorenost životu i nova duhovna zvanja. Homiliju je zaključio pozivom da Marijino uznesenje na nebo vjernicima ostane znak konačnoga cilja njihova života, izvijestila je Šibenska biskupija.