naslovnica knjige don Ivana Ćubelića „Duhovna šetnja po Saloni“
Split (IKA)
Iz tiska je izašla nova knjiga don Ivana Ćubelića „Duhovna šetnja po Saloni“ s dodatkom „Povijesna šetnja po Solinu“ u izdanju Splitsko-makarske nadbiskupije.
Djelo spaja kršćansku arheologiju, nacionalnu povijest i obiteljsku duhovnost, a sav prihod od prodaje namijenjen je u humanitarne svrhe.
Autorov hod salonitanskim starinama počeo je prije pedeset godina 1976., tijekom proslave 1000. obljetnice smrti kraljice Helene i Jubileja 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata. Taj crkveno-nacionalni događaj označio je izlazak Crkve iz komunističkih „katakomba“, kada su tisuće vjernika hodočastile na Gospin otok. Tadašnji duhovnik, kasniji nadbiskup Ante Jurić, pripremio je nekoliko bogoslova za vodiče hodočasnika, zapalivši i u don Ivanu iskru ljubavi prema kršćanskoj baštini koja traje već pola stoljeća.
Kao generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije, don Ivan je godinama, u suradnji s nadbiskupom Marinom Barišićem i solinskim gradonačelnikom Blaženkom Bobanom, predvodio tisuće vjernika u pobožnosti nadbiskupijskoga Puta križa kroz Salonu. Iz tog pastoralnog iskustva proizašla je knjiga, zamišljena kao priručnik za osobna, obiteljska i župna hodočašća. Razmišljanja o Putu križa aktualizirana su i prilagođena arheološkim lokacijama, a njih je četrnaest i temeljito su opisane – od monumentalnog Amfiteatra, mjesta stradanja prvih mučenika, do groba svetog Dujma na Manastirinama.
Nakon propasti antičke Salone u 7. stoljeću, iz njezina je pepela uz rijeku Jadro niknuo starohrvatski Solin. U drugom dijelu knjige autor vodi čitatelje kroz to novo, strateško i kulturno središte: od Trpimirovih Rižinica i Zvonimirove Šuplje crkve pa sve do mitskih visina Klisa. Posebno mjesto zauzima Gospin otok, tlo koje krije same početke hrvatske državnosti i crkvene neovisnosti. Tu je kraljica Helena podigla dvije crkve: Gospino svetište i crkvu sv. Stjepana, mauzolej dinastije Trpimirovića u čijem je predvorju 1898. pronađen glasoviti epitaf s kraljičina sarkofaga.
Autor u knjizi odaje počast uglednim svećenicima, povjesničarima i arheolozima don Frani Buliću (1846-1934) i don Lovri Katiću (1887–1961) koji su povijest približili običnom puku i često isticali da na Gospinu otoku „svaki kamen govori hrvatski“. Zaobilazeći arheološke rasprave, autor nudi priče o našim korijenima i tradiciji Gospina bunarića. Djelo je poticaj obiteljima da ugase ekrane, iziđu u prirodu te kroz ugodnu šetnju i molitvu obnove vlastitu vjeru.
Knjiga je tiskana u nakladi od 2.000 primjeraka, uz potporu Splitsko-dalmatinske županije. Prihod od knjige namijenjen je za pomoć Zajednici Cenacolo u Ugljanima kod Trilja. Suradnici Zajednice, u dogovoru s mjesnim župnicima, knjigu će do blagdana Male Gospe vjernicima ponuditi ispred župnih crkava u Solinu.