Papa se osvrnuo na temu njihova susreta, koji se održava u Rimu do 23. kolovoza – „Ljudsko dostojanstvo i umjetna inteligencija: izazovi, mogućnosti i kontrola“ – te ponudio promišljanje o tehnološkim inovacijama koje, premda otvaraju nove horizonte, istodobno postavljaju pitanje o njihovu smislu, osobito o tome koliko služe cjelovitom razvoju osobe.

Sveti Otac istaknuo je potrebu za zakonodavstvom koje štiti ljudska prava i slobode, upozoravajući pritom na opasnost od suptilne dominacije bogatijih nacija. Kao put kojim valja ići ponovno je predložio socijalni nauk Crkve, a nasuprot kulturi moći istaknuo je „civilizaciju ljubavi“ koju predlaže Crkva. U tom je smislu potrebno zaštititi obitelj, „prvu školu čovječnosti“, te se umjetnoj inteligenciji, upozorio je Papa, nikada ne smije dopustiti da nagriza tu primarnu stanicu društva.

„Svijetu ne treba umjetna inteligencija koja umanjuje čovještvo; naprotiv, potrebna mu je ljudska inteligencija prosvijetljena mudrošću, politički autoritet vođen savješću i tehnološke inovacije vođene ljubavlju. Tek tada umjetna inteligencija neće postati suparnik čovječanstva, nego sluga općega dobra.“

Naša je ljudska obitelj suočena s bitnom odlukom, napomenuo je Papa te, spomenuvši encikliku Magnifica humanitas, podsjetio da je potrebno izgraditi civilizaciju u kojoj je tehnologija u službi cjelovitoga razvoja svake osobe.

Potom je istaknuo da načela socijalnoga nauka Crkve – nepovredivo dostojanstvo svake osobe, opće dobro, opća namjena dobara, supsidijarnost i solidarnost – pružaju sigurne kriterije za razlučivanje. Stoga je papa Lav XIV. potaknuo zakonodavce da ne priječe inovacije, nego da ih mudro usmjeravaju.

„Dobro zakonodavstvo trebalo bi poticati znanstvenu i tehnološku kreativnost, štiteći istodobno ljudska prava i slobode. Trebalo bi zaštititi korisnike od iskorištavanja, štititi osobnu privatnost, jamčiti transparentnost u uporabi novih tehnologija i osigurati da one jačaju demokratske institucije.“

Riječ je, dakle, o tome da se uspostave odgovarajući pravni okviri, neovisan nadzor i edukacija korisnika te da se politika ne odriče svoje dužnosti. Potreban je nadzor na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini koji će osigurati da nijedna ideologija ili poseban interes ne nameću vrijednosti ugrađene u sustave umjetne inteligencije.

„Brzi razvoj umjetne inteligencije mogao bi stvoriti nove oblike tehnološke ovisnosti, pri čemu bi siromašniji narodi sve više ovisili o bogatijima. Moramo biti oprezni u tom smislu kako bismo spriječili da inovacije postanu još jedno sredstvo ideološkoga ili gospodarskoga kolonijalizma.“

Algoritmi ne mogu biti ti koji odlučuju „tko je vidljiv, a tko ostaje nevidljiv“, niti se dostojanstvo radnika smije podrediti optimizaciji sustava.

„Takvi razvoji otkrivaju novo lice odavno poznatoga iskušenja dominacije i moći bez služenja.“

Postoji put kojim valja ići, a koji je u suprotnosti s kulturom moći: to je „civilizacija ljubavi“ koju predlaže Crkva. To je civilizacija, objasnio je Papa, koja zna mudro usmjeravati umjetnu inteligenciju te oblikovati srca sposobna za milosrđe, suosjećanje i odgovornost.

„U takvom društvu prva škola čovječnosti bila bi obitelj. Jer u obitelji učimo povjerenje prije kalkuliranja, velikodušnost prije natjecanja, dijalog prije podjela i ljubav prije moći.“

Stoga moramo paziti da obitelj ne svedemo na podatke niti na gospodarske modele koji obiteljski život čine ekonomski nesigurnim. „Zbog toga vas potičem da promičete politike koje jačaju brak i obitelji, podupiru roditelje u njihovoj odgojnoj misiji i omogućuju mladima da s pouzdanjem gledaju u budućnost“, istaknuo je Papa, izvijestio je Vatican News.