Središnji dio obilježavanja bilo je svečano euharistijsko slavlje na Széchenyijevu trgu, ispred crkve Magna Domina Hungarorum. U sklopu liturgije u crkvi je položena urna s koštanim ostacima pronađenima u masovnim grobnicama poginulih u Mohačkoj bitci.

Homiliju je uputio kaločki nadbiskup Balázs Bábel. U koncelebraciji su sudjelovali gotovo svi članovi Mađarske biskupske konferencije. U zajedništvu s njima bili su i biskupi i svećenici izvan Mađarske, među kojima beogradski nadbiskup kardinal Ladislav Nemet, zrenjaninski biskup Mirko Štefković te uz nadbiskupa Hranića u koncelebraciji je bio i vlč. Robert Almaši, nadbiskupijski povjerenik za pastoral vjernika Mađara.

Mohačka bitka jedna je od prijelomnih događaja mađarske i srednjoeuropske povijesti, a program „Mohács 500“ bio je istodobno povijesni spomen i čin pijeteta prema tisućama poginulih.

U homiliji je nadbiskup Bábel govorio o povijesnim okolnostima Mohačke bitke te istaknuo kako suvremena povijesna istraživanja omogućuju jasnije razumijevanje događaja iz 1526. godine. Pritom je naglasio da obljetnica ne treba biti prigoda za međusobne optužbe. „Nema potrebe za optuživanjem i samookrivljavanjem, jer smo se suočili s tolikom silom da je naša borba od samoga početka bila gotovo bezizgledna. Naši su vojnici učinili sve što su mogli kako bi, koliko je bilo moguće, zaustavili tu imperijalnu silu“, rekao je nadbiskup.

Nadbiskup Bábel je istaknuo da Mohačka bitka nije bila samo vojni sukob, nego je imala i snažnu vjersku dimenziju. „Nije se radilo samo o tome da nas je napala mnogo snažnija velika sila, gotovo pet puta veća od Kraljevine Ugarske, s ciljem osvajanja i širenja vlasti. Bio je to i vjerski rat. Nakon pada Bizanta i osvajanja Beograda, krenuli su protiv nas kako bi osvojili ovu zemlju koja je dotada bila kršćanska“, istaknuo je. Mohač je pritom nazvao mogućim „gradom mučenika – civitas martyrorum“, podsjećajući na riječi váradskog biskupa Ferenca Perényija koji je prije bitke govorio o vojnicima spremnima položiti život za Kristovu vjeru.

Među crkvenim velikodostojnicima koji su poginuli u Mohačkoj bitci bio je i Juraj II. de Palina, bosanski biskup sa sjedištem u Đakovu. Palina je bio bosanski biskup uoči Mohačke bitke te je pomagao kaločkom nadbiskupu Pavlu Tomoriju u organizaciji obrane od Osmanlija. Poginuo je na Mohačkom polju 29. kolovoza 1526. godine. Njegov je spomen stoga posebno povezan s poviješću Đakovačko-osječke nadbiskupije. Mohačka bitka označila je i početak teškog razdoblja za Đakovo i Bosansko-đakovačku biskupiju: nedugo nakon bitke Đakovo je palo pod osmansku vlast, a biskupija je kroz sljedećih 150 godina prolazila kroz razdoblje progona i prekida redovitoga crkvenog života.

Govoreći o posljedicama bitke, nadbiskup Bábel podsjetio je na velik broj poginulih. Među crkvenim velikodostojnicima, uz Jurja II. de Palinu, poginuli su kalčki nadbiskup Pál Tomori, ostrogonski nadbiskup László Szalkai te biskupi Fülöp Móré, Balázs Paksi i Ferenc Csáky.

„Što je sve izgubljeno kod Mohača? Izgubljeno je mnogo. Poginuo je kralj, poginuli su brojni velikaši, plemići i tisuće vojnika. Nakon bitke uslijedila su razaranja, spaljeni su gradovi i crkve, mnogi su ljudi odvedeni u ropstvo. Završilo je srednjovjekovno razdoblje Kraljevine Ugarske i započelo je stoljeće i pol osmanske vlasti“, rekao je nadbiskup Bábel. Pritom je upozorio da povijesna tragedija ne smije postati razlogom neprijateljstva prema današnjim narodima.

Na kraju euharistijskoga slavlja održan je obred sprovoda i posljednje počasti poginulima. U središtu je bila urna s koštanim ostacima pronađenima u masovnim grobnicama Mohačke bitke. Uz nju je bilo položeno deset lijesova, prekrivenih rekonstruiranom zastavom kralja Ludovika II., s posmrtnim ostacima neimenovanih, ali od zaborava sačuvanih junaka, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.