Na završnoj konferenciji za novinare u četvrtak, 1. listopada, predsjednik Njemačke biskupske konferencije (DBK) – biskup Heiner Wilmer – predstavio je rezultate zasjedanja i teme o kojima su biskupi raspravljali.

Porast broja krštenja odraslih u Europi opisao je kao zanimljivu pojavu, upozorivši na promjene zabilježene od 2019. do 2025. godine. Francuska je zabilježila porast broja krštenja odraslih od 210 %, a slijede Švedska sa 140 % i Belgija sa 119 %. U Njemačkoj je porast iznosio 28 %. „Taj zamjetan porast ne predstavlja preokret trenda sekularizacije; naprotiv, povezan je sa znatnim padom broja krštenja dojenčadi”, naglasio je Wilmer. Istaknuo je da se taj porast ne može pripisati „novoj evangelizaciji”.

Kada je riječ o toj pojavi, Njemačka je još u početnoj fazi. „To će zasigurno biti velik izazov za sve biskupije u Njemačkoj”, rekao je predsjednik DBK-a. Pritom cilj nije jednostavno pridobiti što više novih članova Crkve u što kraćem vremenu. „Naš je cilj pružiti dobru pratnju ljudima na njihovu putu – poštujući njihovu različitost i raznolike životne priče, društvene i kulturne korijene, motive te razine predznanja”, izjavio je Wilmer.

Ti su aspekti važni ne samo za katekumenat nego i za evangelizaciju, katehezu te pastoralni rad u cjelini. Tim će se pitanjima baviti i nova komisija DBK-a za misionarski pastoral i crkvene službe. Crkva u Njemačkoj može od Francuske naučiti da „trebamo opustiti svoje institucionalne strukture i reći mladima: ‘Ne bojte se! Vi ste misionari.’”

Potaknuti nedavnim rezultatima pokrajinskih izbora, njemački su biskupi ponovno izrazili protivljenje politici stranke Alternativa za Njemačku (AfD). „Zabrinuti smo i pomno pratimo rastuću potporu stranci koja – u značajnim aspektima svoga programa, retorike i političke orijentacije – zagovara temeljna stajališta i pozicije suprotne kršćanskomu poimanju Boga i čovjeka, osobito ondje gdje se ljude prosuđuje na temelju njihova podrijetla ili pripadnosti”, izjavio je predsjednik Njemačke biskupske konferencije.

Napomenuo je da AfD dovodi u pitanje temeljne vrijednosti suživota i zagovara drukčiju Njemačku u pogledu stupova demokracije. „To ne možemo i nećemo prihvatiti; umjesto toga, jasno se tome suprotstavljamo ljudskim dostojanstvom, ljubavlju prema bližnjemu i demokratskom kulturom.”

Mogućnost sudjelovanja AfD-a u vlasti, primjerice u Saskoj-Anhaltu, predstavljala bi „prijelomni trenutak u povijesti Savezne Republike” i „promjenu paradigme”. Wilmer je ponovno pohvalio kampanju Magdeburške biskupije „Biraj svjesno!”, pokrenutu uoči izbora.

„Ovom prilikom želim naglasiti da cijela Njemačka biskupska konferencija iskazuje solidarnost s biskupom dr. Gerhardom Feigeom i cijelom Magdeburškom biskupijom”, rekao je predsjednik DBK-a. „Gdje god možemo pružiti potporu – uključujući i buduće političke konstelacije – bit ćemo uz njih.”

Predsjednik DBK-a naglasio je da su spremni na „svaku mogućnost”. „Neprihvatljivo je da biskupija u Njemačkoj bude dovedena u nepovoljan položaj. Neprihvatljivo je da velika skupina katolika bude prepuštena samoj sebi. Potrebna im je naša solidarnost.”

Wilmer je naglasio potrebu za dijalogom s biračima AfD-a. „Moramo se više zbližiti s ljudima.” To zahtijeva prikladna okruženja i prilike u kojima Crkva najprije sluša kako bi razumjela razloge njihovih izbornih odluka. Ipak, nije lako prepoznati one koji glasuju za tu stranku.

U takvu dijalogu, koji se odvija u ozračju bez straha, Crkva mora upućivati na evanđelje i kršćanski socijalni nauk. „Potrebni su nam prostori za slušanje, a ne toliko za govor.” Nastojanja u tom smjeru još su u začetku; vrlo malo ljudi aktivno traži razgovor s biskupima.

Wilmer je također branio dokument usvojen 2024. godine pod naslovom „Kršćanstvo i nacionalizam su nespojivi”, potvrdivši da on ostaje valjan. „Što bi se dogodilo da nismo ništa napisali? Stvari su mogle završiti sasvim drukčije”, rekao je.

Govoreći o pravnoj provjeri statuta planirane Sinodske konferencije u Njemačkoj, koja je još u tijeku, Wilmer je ponovio svoje čvrsto očekivanje da će se Vatikan o tom pitanju očitovati u nadolazećim mjesecima. Izrazio je nadu da će odgovor iz Rima stići do kraja ove ili početkom iduće godine.

Imajući na umu sinodski proces sveopće Crkve, koji će dosegnuti vrhunac velikim crkvenim skupom u Rimu 2028. godine, Biskupska konferencija objavila je da Crkva u Njemačkoj namjerava provesti daljnji plan djelovanja i smjernice koje je izdalo Generalno tajništvo Sinode. Osnovan je nacionalni sinodski tim koji će pratiti provedbu, djelovati kao sinodsko savjetodavno tijelo te pripremati nacionalni skup.

Tim čine članovi predsjedništva plenarne skupštine Sinodskoga puta, odnosno bivšega Sinodskog odbora: uz Wilmera, tu su biskupi Michael Gerber i Peter Kohlgraf te Irme Stetter-Karp, Thomas Söding i Mara Klein, koji predstavljaju Središnji odbor njemačkih katolika (ZdK). Njima se pridružuju predstavnici biskupijskih sinodskih timova i osobe s „bogatim sinodskim iskustvom”, među kojima su teologinja Regina Heyder te pravna stručnjakinja i vatikanska savjetnica Charlotte Kreuter-Kirchhof.

Tijekom biskupijske faze, koja traje do lipnja 2027. godine, biskupi i biskupijski sinodski timovi pozvani su održati sinodsku skupštinu na biskupijskoj razini. Od te se skupštine traži da sastavi pismo biskupijama sveopće Crkve u kojem će iznijeti svoja iskustva sinodnosti.

Na nacionalnoj razini ta će se izvješća objediniti i podvrgnuti teološkom promišljanju, a proces će dosegnuti vrhunac sinodskom skupštinom u jesen 2027. godine. I od te se skupštine traži da sastavi pismo drugim mjesnim Crkvama. Sve će to poslužiti kao temelj za kontinentalnu skupštinu predviđenu za prva četiri mjeseca 2028. godine. Tajništvo Njemačke biskupske konferencije bit će zaduženo za organizaciju i provedbu skupštine na nacionalnoj razini.

Govoreći o sastanku koji će se sljedećeg tjedna održati u Rimu u povodu desete obljetnice pobudnice „Amoris laetitia”, Wilmer je izjavio da se za taj događaj pripremao susretima s parovima u različitim životnim okolnostima. Među njima su bili istospolni parovi te oni koji nakon razvoda žive u drugom građanskom braku. Svoja iskustva namjerava prenijeti u Rim. Papa Lav XIV. pozvao je predsjednike biskupskih konferencija u Rim kako bi razmotrili pobudnicu i njezin utjecaj.

Njemački biskupi, pomoćni biskupi i dijecezanski upravitelji sastali su se u Fuldi od ponedjeljka 28. rujna do četvrtka 1. listopada na jesenskom plenarnom zasjedanju. Ključna točka dnevnog reda bio je izbor članova osam novih biskupskih komisija. Imena predsjednika tih specijaliziranih skupina objavljena su u utorak.

Biskupi su raspravljali i o razvoju umjetne inteligencije, enciklici pape Lava XIV. „Magnifica humanitas” te pomaku udesno u Njemačkoj i Europi. Na dnevnom redu bila su i pitanja bioetike i medicinske etike, prenosi KTA.