Tijekom mise svi nazočni također su se prisjetili posebno teških dana 1995. godine kada su tisuće prognanih Hrvata i drugih katolika potražili spas na hrvatskoj strani rijeke Save u mjestu Davor. Među koncelebrantima bio je i dugogodišnji trapist o. Zvonko Topić kao domaćin.

Okupljenim vjernicima pridružio se i generalni konzul Republike Hrvatske u Banjoj Luci gospodin Zoran Piličić, predstavnici Paneuropske unije, grupa Davorčana koji su 1995. godine, s mnogim drugima, pomagali prognanim banjolučkim katolicima. Na misu su došli i predstavnici Udruge prognanih banjalučkih Hrvata „Nazaret“ iz Zagreba i drugi.
Nakon što je u prigodnoj propovijedi govorio o progonu Hrvata i drugih katolika iz banjolučkog kraja 1995. godine te ubojstva svećenika vlč. Tomislava Matanovića i njegovih roditelja, biskup Komarica kazao je da su tijekom nedavnoga rata pojedini bili pozvani na krvavo, „crveno mučeništvo“, ali i da među Kristovim vjernicima također – i „bijelih mučenika“. „Oni su se za vrijeme svoga zemaljskog života osobito istaknuli svojim kršćanskim krepostima – u vjeri, ufanju i ljubavi, apostolskom žaru, velikodušnosti, pravednosti i dr. – i to u najvišem herojskom stupnju. Jedan od takvih istinskih ‘bijelih svjedoka’, bijelih mučenika – kršćanskog identiteta, poslanja i apostolskog, nesebičnog djelovanja u proslavi Božjeg imena, u širenju i učvršćivanju Kristova kraljevstva i u spašavanju besmrtnih ljudskih duša – bio je svećenik i redovnik Franz – Franjo Pfanner, svojevrsni pionir duhovnog i materijalnog razvoja ovog grada i kraja, te pravi apostol Južne Afrike“, kazao je biskup Komarica te progovorio o životu oca Pfannera.

„Istinski Isusov apostol Franz Pfanner, svećenik, redovnik – trapist, opat i misionar rođen je prije 195 godina, na sutrašnji datum 21. rujna 1825. godine u malom mjestu Langen kod grada Bregenza, na Bodenskom jezeru, u najzapadnijoj austrijskoj pokrajini Vorarlberg.Nakon svećeničkog ređenja 1850. bio je kao dijecezanski svećenik, više godina – župnik. Godine 1863. stupio je u vrlo strogi trapistički red u njemačkom samostanu Maria Wald, blizu granice s Nizozemskom. Nakon nekoliko godina je poslan u Rim da – po nalogu pape bl. Pia IX. – obnavlja tamošnji ruševni trapistički samostan. Nakon što je obavio zadani posao, došao je k nama u Bosnu; koja je tada bila pod otomanskom vlašću i ovdje na rubu Banje Luke 1869.godine uspijeva kupiti zemljište i osnovati prvi strogi redovnički samostan u Bosni.  Bio je poglavar samostanske zajednice, koja je – njegovim izuzetnim zalaganjem – i dakako Božjom pomoću vrlo – brzo rasla. Za 10 – ak godina je imala već preko 70 redovnika. Na poziv jednog misijskog biskupa iz Južne Afrike, iz pokrajine Natal, otišao je zajedno s 30 redovnika iz Marije Zvijezde u tu zemlju i u njoj postao prvi misionar tzv. ‘Crne Afrike’. U samo nekoliko godina mu je uspjelo dovesti iz europskih zemalja, poglavito iz Njemačke čak oko 400 novih članova i utemeljiti oko 20-ak misijskih postaja, odnosno samostana“, rekao je biskup Komarica.
„Uz drevno geslo trapističkog reda – Ora et labora – moli i radi, o. Pfanner je dodao i treći važan posao: predika – propovijedaj! Osnovao je od pape priznate dvije redovničke zajednice – mušku – Mariammhiller-misionare i Misionarke Predragocjene Krvi Kristove. Umro je 24.5. 1909. godine. Dragocjeno stablo – njegove svećeničke, redovničke i misionarske karizme, zasađeno ovdje, na obalama Vrbasa, Božjim blagoslovom zalijevano, silno i bujno se razgranalo i donijelo za naš grad i kraj, ali i za brojne druge ovdašnje naše krajeve mnogostruke dragocjene plodove življenog Kristovog Evanđelja od strane sve brojnijih članova ondašnje opatije Marija Zvijezda. Mnoge generacije ovdašnjih katolika i nekatolika doživjele su dragocjenu pomoć u samozatajnoj, velikodušnoj i nesebično požrtvovnoj ljubavi i skrbi redovnika ‘Marije Zvijezde’. O izuzetnoj veličini ovog – uistinu Božjeg čovjeka, za čije proglašenje blaženim i svetim je 1981. godine pokrenut crkveni proces, možda najbolje govori tvrdnja jednog od najboljih poznavatelja njegova života i apostolskog djelovanja, člana redovničke zajednice koju je opat Pfanner osnovao u Južnoj Africi“, kazao je biskup Komarica pozivajući sve da nastave „još revnije moliti za njegovo podizanje na čast oltara, ali i nadahnjivati se njegovim primjerom u nesebičnom zalaganju za duhovni i materijalni napredak naše životne sredine“.

Na kraju propovijedi biskup Komarica službeno je objavio početak djelovanja „Kuće susreta“ – Marija Zvijezda i u njoj Europskog centra za pomirenje, mir, međureligijsku i međunarodnu suradnju, prenosi u nedjelju 20. rujna Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (KTA).