Biskupi su na prvom mjestu istaknuli brojne i složene teme koje uznemiruju narod u Kostariki. Zbog toga su uputili apel za ujedinjenje volje vlasti i svih društvenih čimbenika kako bi se tražila rješenja za patnju velikog dijela stanovništva, osobito na području rada, zdravlja, nasilja nad ženama i djecom, sigurnosti građana, odgoja i obrazovanja, stanovanja, mirovina, siromaštva, nejednakosti i imigracije koja je istinski izazov čovječanstva.

Iznad svega biskupi pozivaju na hitnu potrebu dijaloga u zemlji koji se treba provesti u praksi, prevladavajući podjele, svađe i međusobno nepovjerenje, kako bi se u ozračju poštovanja dala istinska prednost zajedničkim pitanjima. Na drugom mjestu biskupi su upozorili na jasnu potrebu saniranja i jačanja poreznog sustava, jer mnogi odgovori na zlo od kojega trpi zemlja prolaze kroz poreznu svijest pojedinaca, transparentnost i zakonitost kojom se bori protiv ukorijenjene korupcije i utaje poreza. U isto vrijeme biskupi se nadaju obuzdavanju javne potrošnje.

Upozorili su i na strašno stanje nezaposlenosti koja je dosegla najvišu stopu u ovom desetljeću. „Kao Crkva koja je prisutna u svijetu rada, sa žalošću gledamo razočaranje mladih, žena, doseljenika i privremenih radnika”, napomenuli su kostarikanski biskupi te potaknuli na milosrđe i pravdu, kako bi se u današnjim velikim teškoćama, posao koji je nesiguran, lišen prava i loše plaćen, preobrazio u normalan rad i sidro spasa za tisuće građana.

U tom vidiku, biskupi su istaknuli zauzetost Crkve u korist pristojnoga rada koji daje dostojanstvo onima koji rade i pozvali vlast da traži prave uvjete koji će ga omogućiti, stavljajući u središte gospodarstvene politike služenje osobi, a ne kapitalu.

Osim toga, Kostarikanska biskupska konferencija izrazila je potporu poljoprivrednicima i seoskom stanovništvu, te napomenula da je zemlji potrebna istinska agrarna politika koja će se suočiti sa siromaštvom, društvenom nejednakošću, nezaposlenošću i osnovnim potrebama toga područja, a da se pritom ne zaboravi solidarno gospodarstvo koje će poboljšati položaj poljoprivrednika i ribara. Otuda proizlazi i apel biskupa da se konkretizira stvarna politika kako bi se premostile razlike između područja koja imaju i onih koje nemaju pristup najvećem razvoju, tehnologiji, financiranju i tržištu.

Dakle, pred velikom gospodarskom, društvenom i moralnom krizom koja pogađa kostarikansko društvo, biskupi su pozvali na nadu koja se rađa iz socijalne dimenzije kršćanskoga života. Osim toga, u vidiku jubileja kojim će se obilježiti 100. obljetnica Kostarikanske crkvene pokrajine, a koji se slavi od 13. veljače ove godine do 16. veljače iduće godine, Crkva u Kostariki potaknula je vjernike na solidarnost koju trebaju shvaćati ne kao površan osjećaj, nego kao čvrst stav, te da budu ustrajni u zauzimanju za opće dobro.

Crkva u Kostariki potječe iz XVI. stoljeća. Naime, 1. prosinca 1521. godine osnovana je biskupija Darien s nadležnošću nad Leónom, sadašnjom Nikaragvom, i nad Castilla de Oro, sadašnjom Kostarikom. No, da bi se došlo do crkvene pokrajine trebalo je čekati do 16. veljače 1921. godine. Nakon toga osnovana je nadbiskupija San José, biskupija Alajuela i apostolski vikarijat u Limonu, kojima su se kroz vrijeme pripojile druge biskupije kojih je sada osam. Tijekom jubilarne godine održat će se različiti događaji i svečanosti, a zatvaranje jubileja bit će u biskupiji Alajuela, kada će se održati i Nacionalni euharistijski kongres. Kostarika 2021. godine slavi 200. obljetnicu neovisnosti.