Tu inicijativu podržala je i Udruga viših redovničkih poglavara (Amrsp), koja je posljednjih tjedana već izrazila snažno protivljenje i zabrinutost za reformu koju i Crkve na Filipinima smatraju antidemokratskom. Smatraju da zakon doprinosi povećanju ovlasti izvršnoj vlasti i snagama reda, na štetu građanskih sloboda.

„U novom priopćenju koje je objavljeno ovih dana“, izvijestila je informativna agencija biskupske konferencije, „Udruga viših redovničkih poglavara uputila je hitan apel članovima Vrhovnog suda te zemlje, kako bi prihvatili žalbu. Vjerujemo da će se žene i muškarci najvišeg suda u zemlji dati voditi općim dobrom za sve i filipinskim Ustavom. Dok se nadvijaju tamni oblaci, molimo ih da dopuste da zasja svjetlo pravne države i, naposljetku, pravde“, piše u priopćenju koje i od vjernika traži da ostanu uz siromašne i potlačene.

„Istina, pravda i mir prevladat će“, istaknuli su filipinski viši redovnički poglavari. Među najkontroverznijim točkama novoga zakona nalazi se osobito nejasan opis terorizma koji bi se mogao koristiti za napad na one koji imaju drugačije mišljenje, te za gaženje ljudskih prava i građanskih sloboda, kao i mogućnost uhićenja građana bez sudskog naloga, po naredbi novog tijela, to jest Vijeća za antiterorističku borbu; zatim slabljenje podjele vlasti; proširenje nadzora nad građanima i ukidanje naknada za uhićenje pod lažnim optužbama, s povećanjem rizika od zlostavljanja snaga reda.

Zbog toga reforma zabrinjava filipinske redovnike i redovnice. „U svjetlu vjere, u savjesti ne možemo prihvatiti zakon koji može napasti dostojanstvo i ljudska prava“, stoji u priopćenju. U trenutku kada se njihov narod bori protiv posljedica Covida-19, Amrsp ne vidi „razlog za usvajanje zakona koji ne služi ublažavanju bijednoga stanja“. Prema njihovom mišljenju nezaposlenost, zatvorena poduzeća, raširenost koronavirusa i nedostatak pomoći filipinskom narodu, u ovom trenutku su najhitnije stvari koje u zemlji trebaju zabrinjavati.

Iako Filipinska biskupska konferencija još nije izdala službeno priopćenje o donesenom zakonu, neki su se biskupi već očitovali o njemu. Mons. Crispin Varquez, biskup Borongana, podsjetio je na čvrsto protivljenje Katoličke Crkve toj reformi te je potaknuo na budnost s obzirom na moguće zloporabe u njezinoj primjeni. „Temeljna ljudska prava svojeg naroda moramo čuvati, jer je svaki oblik nasilja suprotan Božjem zakonu ljubavi prema bližnjemu. Crkva je pozvana obavljati proročku službu, iako je to veliki izazov“, istaknuo je biskup Varquez.

Biskup Kidapawana i predsjednik Filipinskog Caritasa Jose Bagaforo kazao je kako je zakon „nečovječan i nepravedan“ te predstavlja prijetnju vrednotama slobode, pravde i sućuti. Opisao je zakon kao pokušaj ušutkavanja kritičara koji se ne slažu s Vladom. Za njega je to „gušenje ljudske slobode izražavanja, akademske slobode, prava na ljudski i društveni razvoj pa čak i slobode tiska.“

Duterteova Vlada s druge strane tvrdi kako zakon ne krši prava građana te je potreban radi borbe protiv komunista i islamskih pobunjenika diljem zemlje, objavio je Vatican News.