Priopćenje je objavljeno usred međunarodnih protesta protiv turske vlade koja planira prenamjenu Aje Sofije u muslimansku bogomolju. To bi trebao potvrditi najviši turski sud 2. srpnja.

Biskupi su priopćili kako neće konkurirati planovima prema kojima bi se Aja Sofija, koja služi kao muzej, prenamijenila u muslimansku bogomolju.

„Iako želimo da Aja Sofija zadrži muzejski karakter, nije na nama da interveniramo ili dajemo mišljenje o odluci koja se tiče samo Republike Turske“, priopćili su biskupi te pojasnili kako s obzirom na svoj pravni status ne mogu „dati ni jedan savjet o unutardržavnim pitanjima“. Ipak, slažu se sa stavom turske vlade da je budućnost tog spomenika pitanje nacionalnog suvereniteta.

Biskupi su podsjetili kako je Aja Sofija, koju su posjetili sv. Pavao VI., sv. Ivan Pavao II., Benedikt XVI. i Franjo, podignuta „kao crkva u zajedništvu s Rimom“, ali je nakon Istočnog raskola 1054. postala pravoslavna bogomolja. Nakon otomanskog zauzimanja Konstantinopola prenamijenjena je u džamiju na gotovo pet stoljeća.

Ta katedrala koju je podigao car Justinijan na mjestu dviju starijih crkava, bila je najveća na svijetu kada je posvećena 537. godine. 1935. dekretom osnivača moderne Turske Mustafe Kemala Ataturka postala je muzej.

U svibnju je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio kako se nada da će poništiti taj dekret i ponovno otvoriti Aju Sofiju kao muslimansku bogomolju. Turski ministar pravosuđa Abulahmit Gul rekao je kako je taj potez „pitanje suvereniteta“ i odražava „zajedničku želju“ građana.

Grčka pravoslavna Crkva izričito je odbila planiranu prenamjenu opisujući Aju Sofiju kao „remek-djelo arhitektonskog genija, koje je diljem svijeta poznato kao jedan od najpoznatijih kršćanskih spomenika“. Sveti sinod priopćio je 12. lipnja kako će „bilo kakve promjene izazvati žestoke proteste i frustracije među kršćanima čitavoga svijeta, ali i naštetiti samoj Turskoj“.

Ruska pravoslavna crkva pozvala je 8. lipnja Tursku da zadrži „slobodan pristup svakomu“ te je upozorila kako će mijenjanje statusa Aje Sofije „narušiti krhku međuvjersku ravnotežu“.

U tweetu 13. lipnja armenski istambulski patrijarh Armenske pravoslavne Crkve Sahak Masalyan predložio je da se i muslimanima i kršćanima omogući molitva u Aji Sofiji u koju godišnje dođe 3.3 milijuna posjetitelja. Napisao je kako si dvije vjere ne mogu dopustiti „luksuz nove kontroverze križa i polumjeseca“.

Kršćanske manjine u Turskoj već se dugo žale na diskriminaciju te su imale poteškoća s novačenjem klera, osnivanjem udruga i dobivanjem građevinskih dozvola.

Tijekom posjeta Turskoj u studenom 2014. papa Franjo pozvao je na veću toleranciju prema Katoličkoj Crkvi. Crkva nastavlja napore za povrat približno 200 konfisciranih nekretnina.

UNESCO koji je 1985. proglasio Aju Sofiju svjetskom kulturnom baštinom, potvrdio je kako bi promjena njenog statusa zahtijevala međunarodno savjetovanje, objavila je UCA News.