Ortegin sandinistički režim dugo je sebe opisivao kao „kršćanski, solidaran, socijalistički“, podsjeća njemačka novinska agencija. Ortega je održavao dobre odnose s kardinalom Miguelom Obandom Bravom, koji je svojedobno čak sudjelovao u Orteginim predizbornim kampanjama. Međutim, nakon što je kardinal preminuo 2018., režim je sve više zahlađivao odnos s Crkvom, koja je neuspješno pokušavala posredovati u teškoj unutarnjopolitičkoj krizi koja već godinama vlada u Nikaragvi. U međuvremenu, katolici su postali cilj političkih progona.

„Crkva u Nikaragvi dugo je bila nositelj nade u traganju za rješenjem unutarnjih sukoba. Za mnoge je predstavljala jedinog mogućeg posrednika u dijalogu između oporbe i režima“, izjavila je za KNA Elisabeth Maigler Kluesserath iz njemačke liberalne zaklade Friedrich Naumann, dodavši kako je Ortegin režim naposlijetku odbio svaku mogućnost dijaloga.

„Nakon vala uhićenja najvažnijih oporbenih političara 2021., uslijedile su represalije nad biskupima i svećenicima“, koji su, kao i predstavnici oporbe, kritizirali postupke režima, opisala je Maigler Kluesserath. Prema njezinim riječima, u namještenim sudskim postupcima izricale su se zatvorske kazne zbog nepostojećih prijestupa, uz kršenje ljudskih prava i načela pravne države.

Kao najnoviji u nizu pritisaka na Crkvu, vlasti su zabranile tradicionalne procesije križnog puta na otvorenome, koje su u Latinskoj Americi vrlo popularne i na kojima redovito sudjeluje mnoštvo vjernika. Policijska zabrana križnih puteva uslijedila je nakon što je diktator Ortega svećenike, biskupe i kardinale javno nazvao „mafijom“. Dopuštena su samo okupljanja unutar crkvenih prostorija.

Nikaragvanski centar za ljudska prava poručio je na društvenim mrežama da je „zabrana procesija u Velikom tjednu u Nikaragvi očita povreda slobode savjesti i vjere, kao i prava na slobodu izražavanja“. Veliki tjedan ove godine bez procesija na nacionalnoj razini neće biti potpun jer nedostaje narod, tvrdi isti izvor.

Berta Valle, nikaragvanska aktivistica za ljudska prava i supruga dugogodišnjeg političkog zatvorenika, bivšeg predsjedničkog kandidata Felixa Maradiage, koji je u međuvremenu protjeran iz zemlje, izjavila je za KNA: „Katolička crkva bila je institucija koja je otvoreno kritizirala kršenje ljudskih prava i zauzimala se za nikaragvanski narod“. Valle, koja i sama živi u izbjeglištvu u Miamiju, kaže kako režim sada pokušava ušutkati sve glasove kritike te ukinuti i posljednje prostore slobode.

Otkad traje pojačani pritisak na Crkvu, desetci svećenika napustili su Nikaragvu, a drugi poput biskupa Rolanda Alvareza iz Matagalpe osuđeni su pod optužbom za veleizdaju na višegodišnje zatvorske kazne. Nakon što je papa Franjo u jednom novinskom intervjuu prije nekoliko tjedana usporedio nikaragvanski režim s bivšim komunističkim diktaturama i s nacionalsocijalizmom, službena Managua prekinula je diplomatske odnose s Vatikanom.

Papinski nuncij nadbiskup Waldemar Sommertag zbog pritiska režima napustio je Nikaragvu još prije godinu dana, a sredinom ožujka i otpravnik poslova Svete Stolice u Managui preselio se u Kostariku, a nuncijatura je zatvorena. Režim je zabranio i rad Caritasa i mnogih drugih dobrotvornih organizacija, što posebno pogađa najsiromašnije u toj siromašnoj latinskoameričkoj zemlji, prenosi KNA.