Međunarodna znanstvena konferencija „U kakvog Boga ljudi danas vjeruju odnosno ne vjeruju“
Foto: Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije
Đakovo (TU) (IKA)
„U kakvog Boga ljudi danas vjeruju odnosno ne vjeruju“ međunarodna je konferencija održana u petak, 15. listopada, a organizirali su je Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Teološki fakultet Univerza u Ljubljani.
Konferencija je održana putem mrežne aplikacije ZOOM uz prijenos na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu.
Sama konferencija je bila podijeljena u dvije sekcije, A i B, a sudjelovalo je 38 predavača iz Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine. Konferencija je imala interdisciplinarni karakter, tako da su i područja predavanja bila raznolika, od psihologije i komunikologije, preko Svetog pisma i teologije do filozofije i umjetnosti. Bilo je prisutno 50 sudionika online te oko 70 uživo.
Na početku konferencije su doc. dr. sc. Josip Bošnjaković i doc. dr. sc. Drago Jerebic pozdravili sve prisutne i započeli molitvom sv. Tereziji Avilskoj čiji je spomendan bio toga dana. Nakon molitve uslijedili su uvodni pozdravi dekana oba fakulteta. Izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, dekan KBF-a u Đakovu, uputio je pozdrave te progovorio o važnosti povezanosti psihologije koja polazi od čovjeka i njegove duše i teologije koja polazi od objave. Duh interdisciplinarnosti može pomoći čovjeku bolje usmjeriti pogled na svijet i njegovo djelovanje posebno u aktualnom vremenu pandemije. Zatim je dekan teološkog fakulteta u Ljubljani prof. dr. sc. Janez Vodičar također pozdravio sve sudionike konferencije i progovorio o važnosti slike koju čovjek ima o Bogu jer je upravo ona važna za oblikovanje slike samog sebe, ali i društva u kojem se čovjek nalazi. Prepoznati Boga onakvim kakav On jest je važno za bolje razumijevanje čovjeka.
Uvodne pozdrave je uputio i mons. dr. sc. Andrej Saje, biskup Biskupije Novo Mesto, koji je istaknuo kako je vjera dar i pozvao je na predanje Bogu bez potpunog znanja po Abrahamovu primjeru. Taj dar vjere se mora njegovati i razvijati, a vjera se najbolje živi po sakramentima. Nadbiskup mons. dr. sc. Đuro Hranić je citirajući filozofa Eudikmova rekao kako nije iskustvo ono što otkriva otajstvo, već upravo otajstvo obogaćuje svako znanje. Pozvao je psihologe i teologe na poniznost Bogu, ali i na otvorenost što je najvidljivije u teologiji jer ona priznaje kako Bog nadilazi svako promišljanje. Ova konferencija je progovorila o dijalogu između psihologije i teologije i dijalog je taj koji olakšava bolje razumijevanje sebe i drugih te je postavio sv. Tereziju Avilsku kao primjer za uspješan dijalog.
Nadovezujući se na nadbiskupove riječi, doc. dr. sc. Josip Bošnjaković je rekao kako je ovu konferenciju uistinu obilježava dijalog i to između psihologije i teologije te komunikologije, filozofije, Svetog pisma i umjetnosti kao i dijalog hrvatskog, slovenskog i engleskog jezika. Naglasio je kako je važno osposobiti teologe psihološkim znanjima za bolje razumijevanje ljudi te kako je interdisciplinarnost garancija boljeg razumijevanja stvarnosti i samog Boga. Također je i doc. dr. sc. Drago Jerebic nastavio govoriti o dijalogu kao onomu koji pretpostavlja otvorenost za drugoga. Govoreći o slici Boga, polazi od Freuda i tvrdi kako je u pravu kad kaže da je čovjekova slika Boga povezana s iskustvom roditelja, ali čovjek ne stvara Boga, već samo sliku o njemu. Ona je stvorena u odnosima, a u odnosima se i mijenja. Zadatak ove konferencije je i pastoralnog karaktera jer želi dati odgovor na pitanje kako psihologija može pomoći pastoralu jer, između ostalog, propituje zašto se ljudi okreću od Boga i gube vjeru.
Opširnije o predavanjima u niže označenim poveznicama.
Podijeli članak
