„Sabrali smo se kako bismo molili za sve žrtve trgovanja ljudima. Isus je bio izdan od svojih apostola, prodan od Jude, a od svojih sunarodnjaka razapet, bez ičega na sebi, na križu. Ako je itko prošao kalvariju, poput mnogih koji su prodani, Isus je prošao. On ne traži od nas ništa što sam nije učinio i sam nije proživio. Molimo Gospodina da nam da hrabrosti u svjedočenju i potakne mnoge dobre ljude da spriječe i pomognu onima koji su poput Njega razapeti na svoje životne kalvarije“, istaknuo je dekan Dugalić.

Program predavanja drugoga dana konferencije održan je u pastoralnim prostorima Nadbiskupskog vikarijata u Osijeku, a moderator je bio prodekan za znanost KBF-a u Đakovu prof. dr. Stjepan Radić te studentica KBF-a u Đakovu Kristina Aščić. Prvo predavanje održao je viši policijski inspektor Policijske uprave osječko-baranjske, Sektora kriminalističke policije službe općeg kriminaliteta te policijski službenik za potrage i identifikaciju, Mate Šoljić o temi „Potraga za nestalima“. Izlaganje je nastojalo prikazati temeljne odrednice vezane uz sve aspekte potrage za nestalim osobama, počevši od inicijalnoga prikazivanja nestale osobe i postupanja policije uz sve protokolarne faze od samoga nestanka, koraka prijave te mjera traganja. Namjera je bila istaknuti suradničku važnost pomoći prijatelja, poznanika, obitelji i šire zajednice, koji su često ključni u pronalaženju nestale osobe. Predavanje je zaključeno prikazom dvaju slučajeva s jednim pozitivnim i jednim negativnim ishodom.

„Nestanci migranata“ bila je tema izlaganja mr. Igora Jakobfija s KBF-a u Đakovu, koju je obradio u suradnji Ede Jurića, univ. spec., ravnatelja Centra za kulturu Grada Belog Manastira, i doc. dr. Drage Tukara s KBF-a u Đakovu. „Unatoč tomu što se tema migracija u hrvatskom javnom prostoru od 2015. godine do danas pozicionirala kao bitna, rasprave o njoj nerijetko su reducirane na dva suprotstavljena pristupa u odnosu na emigrante u prolasku kroz Hrvatsku. Jedan, koji fenomen migracija promatra u kategorijama sigurnosnoga pitanja, tumačeći emigrante u svjetlu ugroze nacionalne sigurnosti te drugi, koji migracije bezrezervno podržava, potiče, a ponekad i praktično podupire same emigrante u ilegalnim prelascima državne granice. Nažalost, u okviru obaju pristupa izostavljena je ozbiljnija rasprava o sve raširenijem fenomenu nestanaka emigranata“, naglasio je Jakobfi. U slučajevima kada je rasprava i prisutna najčešće se svodi na instrumentalizaciju pojedinačnih slučajeva upitne autentičnosti radi javnoga osporavanja legitimnoga prava nadzora državne granice, rekao je i nastavio: „Međutim problem izostanka ozbiljne rasprave tim je veći jer upozorava na vrlo kompleksnu vrijednosnu degradaciju s kojom se susreće i hrvatsko društvo kao dio zapadne kulture.“

Uslijedilo je izlaganje Ive Vrebac, mag. prim. educ. iz Hrvatskog Crvenog križa – Gradskog društva Crvenog križa Osijek koja je govorila o „Prevenciji i mjerama opreza trgovanja ljudima“.  Prevencija trgovanja ljudima jedan od programa koje provodi Hrvatski Crveni križ, „a s obzirom na ozbiljnost toga problema i jedan od programa s izravnim posljedicama na ljudske sudbine“, naglasila je I. Vrebac. „Istraživanja pokazuju kako su preventivni programi iznimno važni za suočavanje s aktualnim problemima jer se procjenjuje kako jedan dolar uložen u preventivne programe štedi od 30 do 5000 dolara koji bi u budućnosti bili potrošeni za liječenje i oporavak, a u kontekstu zaštite ljudskih prava kao najveće vrijednosti u društvu prevencija trgovanja ljudima ima nemjerljivo značenje“, istaknula je. Osvrnula se na pedagoške radionice unutar odgojno-obrazovnoga sustava, edukacije volontera i djelatnika, javna događanja, distribucije edukativnoga materijala, medijske kampanje itd., koje provodi Hrvatski Crveni križ. „Da bi navedene aktivnosti bile što efikasnije, pozornost usmjeravaju ponajprije na najranjivije skupine te se pristup prilagođava strukturi ciljane skupine. Također je u uspješnosti provedbe tih programa važna i suradnja s relevantnim institucijama i organizacijama, ali i stalno praćenje trendova, edukacija te razvoj i modernizacija aktivnosti“, istaknula je predavačica.

Tomislav Ramljak, dipl. soc. radnik i voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, izlagao je o temi „Djeca kao žrtve internetskih predatora“ te je pojasnio kako su se trendovi vrbovanja i iskorištavanja djece u posljednjih nekoliko godina drastično izmijenili. „Danas dostupnost interneta i korištenje pametnim telefonima, kao i sve ranija uporaba istih ugrožavaju svu djecu, ne samo rizičnu skupinu. Nove mogućnosti korištenja interneta u anonimnom modu, kao i kupovina materijala sa seksualnim zlostavljanjem djece u digitalnim valutama kojima se ne može ući u trag, predstavljaju sve veće izazove za policiju, tužitelje i sve stručnjake koji rade na tim slučajevima“, rekao je Ramljak. Uputio je kako su žrtve i dalje najčešće djevojčice, „međutim dolazi do sve većega broja slučajeva kada su upravo dječaci žrtve i to upravo zbog raznih igrica koje omogućuju izravnu komunikaciju s nepoznatim osobama, što predstavlja novi trend u svijetu. Zarada na prodaji i distribuciji materijala sa seksualnim zlostavljanjem mjeri se u stotinama milijuna dolara, ali i dalje se djeca koja su žrtve takvih djela ne tretiraju kao žrtve trgovine ljudima i time im se narušava pravo na dodatnu pomoć koja im je neophodna u oporavku.“ Naglasio je da je prevencija najbolji alat, ali vrlo zanemaren u našem obrazovnom sustavu jer stručnjaci koji rade s djecom nisu adekvatno educirani da bi se nosili sa sve većim brojem slučajeva seksualnoga zlostavljanja i iskorištavanja djece pomoću novih tehnologija.

S. Viktorija Šimić, članica Radnoga vijeća europske Udruge RENATE – Redovništvo umreženo u borbi protiv trgovine ljudima i iskorištavanja, te koordinatorica rada protiv trgovine ljudima Hrvatske provincije Milosrdnih sestara sv. Križa, predavanje je naslovila „Trgovanje ljudima – preko europskih susreta do pionirske primjene u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji“. „Na hrvatskom govornom području govor o trgovanju ljudima još je u povojima, iako je Republika Hrvatska do prije desetak godina pripadala među zemlje s najvišim postotkom udjela u tranzitu te kobne trgovine, a od ulaska u Europsku uniju sve više postaje država porijekla i krajnje destinacije za žrtve. Osviještenost o prioritetu rješavanja toga problema na vrlo je niskoj razini“, naglasila je s. Viktorija. Istaknula je kako je Đakovačko-osječka nadbiskupija u tom pogledu daleko ispred ostalih dijelova Hrvatske jer se na njezinu području može zabilježiti nekoliko desetaka održanih tematskih predavanja pred različitim auditorijem: od svećenika, preko redovnika i redovnica, do vjernika laika. „Sva su predavanja popraćena i euharistijskim klanjanjem u okviru kojega se moli za žrtve, kao i da Gospodin s lica zemlje odstrani zlo trgovanja ljudima“, rekla je predavačica, razlažući i rad na prevenciji pisanjem o ovoj tematici u crkvenim časopisima i govorom u radijskim emisijama.

Posljednje predavanje održala je s. Stanka Oršolić, poslijediplomantica na specijalističkom studiju iz socijalne politike te članica Udruge RENATE, a govorila je o „Duhovnoj potpori u kriznim situacijama“. „Uključivanjem vjerskih zajednica, osobito ženskih redovničkih zajednica, i pape Franje te njegove administracije u suzbijanje zločina trgovanja ljudima Katolička Crkva daje nemjerljiv doprinos razumijevanju problema i pruža podršku žrtvama“, naglasila je. U predavanju se moglo čuti kao Crkva intervenira u svim fazama procesa rješavanja problema trgovanja ljudima, a „osobit vid pomoći jest pružanje duhovne pomoći žrtvama u navedenim fazama, kojima treba pomoći zacijeliti nanesene rane, izbrisati stigmu iskorištavanja, odagnati osjećaj krivice i pronaći zajedno izlaz iz društvene izolacije kako bi započele nov život te im nerijetko osigurati skrb, sigurno sklonište i pokrenuti socijalno poduzeće. Duhovna dimenzija integrirana je u djelovanje i programe svih organizacija i inicijativa unutar Katoličke Crkve, a pozitivni rezultati rada njihovih članova i članica te brojnih volontera sa žrtvama trgovanja ljudima vidljivi su u suradnji s civilnim društvom, vjerskim organizacijama i vjerskim vođama, poslovnim sektorom, medijima, o čemu svjedoče primjeri dobre prakse koju provode organizacije, mreže i inicijative poput: Talitha Kum, RENATE, Medaille Trust, Fundación de Solidaridad Amaranta, Isusovačka služba za izbjeglice.

Uslijedio je rad u skupinama tijekom kojega su sudionici promišljali na koji način preventivno djelovati i ovu problematiku približiti osnovnoškolcima na njima prikladan način, ali i njihovim roditeljima te kako osmisliti edukativne materijale. Izložili su svoja promišljanja, a potom je uslijedio zaključak skupa.

Predsjednica znanstveno-organizacijskog odbora konferencije i prodekanica za nastavu i studente KBF-a u Đakovu, izv. prof. dr. Suzana Vuletić istaknula je u zaključku kako uza sve napretke koji predstoje i koji su već ostvareni, trgovina ljudima u velikoj mjeri i dalje ostaje skriveni zločin, a identifikaciji žrtava trgovine ljudima i dalje predstavlja temeljni društveni izazov. „Unatoč globalnoj obvezi poštovanja Deklaracije o ljudskim pravima i slobodama, svjedoci smo njezina krštenja na čak više od 30 milijuna ljudi na godišnjoj razini koji su žrtve suvremenih oblika ropstva. Radi se o ljudima iz svih društveno socijalnih vulnerabilnih skupina, a posebno zabrinjavajuća skupina su djeca koja čine otprilike 27% trgovanja ljudima. Ljudski život se zbog razno raznih oblika eksploatacije svodi na ekonomsku robu“, naglasila je Vuletić i uputila kako se samo ponekad otkrivaju organizatori zločina, no klijenti ostaju i dalje skriveni. „Pojačani nacionalni kapacitet za otkrivanje žrtava i njihovi predatora mogao bi se postići jačanjem institucionalnih napora u borbi protiv trgovine ljudima, uključujući bolje zakonodavne reforme, koordinaciju među nacionalnim akterima, posebne kapacitete za provedbu zakona i poboljšanje napora za zaštitu žrtava i svih društvenih struktura“, naglasila je prodekanica i uputila zahvalu svima koji su sudjelovali u pokretanju početnih inicijativa ovoga trogodišnjeg projekta.

Nositelj organizacije ove znanstveno projektne konferencije bio je Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u suradnji s Đakovačko-osječkom nadbiskupijom, Upravnim odjelom za zdravstvo i socijalnu skrb Osječko-baranjske županije, Upravnim odjelom za sport, mlade i demografiju Vukovarsko-srijemske županije, Gradom Đakovom, Hrvatskim Crvenim križem – Gradskim društvom  Crvenog križa Osijek, Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu, Caritasom Đakovačko-osječke nadbiskupije i Studentskim zborom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Đakovu. I drugoga dana program je, uz prevođenje mr. Ivana Zubca, pratila s. Marjolein Bruinen, generalna tajnica Europske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica (UCESM). U suradnji s Katehetskim uredom Đakovačko-osječke nadbiskupije sudionici su dobili potvrdnice dvodnevnoga stručnog usavršavanja; svi prisutni dobili su knjižicu sažetaka izlaganja, a objavljen će biti i zbornik radova.