Nakon molitve Trećega časa, pozdravljajući nazočne vijećnike i druge sudionike, požeški biskup Antun Škvorčević kazao je kako je to zasjedanje označena različitim izazovima, među kojima je osobito snažan pandemija koronavirusa, koja je obilježila društveni život u Hrvatskoj od ožujka prošle godine do danas, među ostalim i vršenje svećeničkog poslanja u Crkvi. Istaknuo je da na “ovoj sjednici Prezbiterskog vijeća želimo provjeriti kako smo tijekom pandemije uspjeli ostvarivati svoje poslanje, te na temelju toga promisliti što nam je činiti u sljedećoj pastoralnoj godini, napose s obzirom na pastoral braka i obitelji te cjelovite župne kateheze i u njezinu okviru priprave mladih za prvu pričest i svetu potvrdu”.

Kazao je kako su uz navedenu temu, na dnevnom redu i neka pitanja upravne naravi. Naglasio je kako i za izvanredne okolnosti u kojima se nalazimo vrijedi napose za nas svećenike upozorenje sv. Pavla iz Poslanice Filipljanima u ulomku kratkog čitanja u molitvi Trećeg časa: „Složni budite, istu ljubav njegujte, jednodušni, jedne misli budite; nikakvo suparništvo ni umišljenost, nego – u poniznosti jedni druge smatrajte višima od sebe; ne starajte se samo svaki za svoje, nego i za ono što se tiče drugih!“ Biskup je ustvrdio da takvo raspoloženje ne možemo stvoriti svojim vlastitim snagama, nego ga u nama može ostvariti samo Duh Sveti. Kazao je kako nas svetkovina Pedesetnice koju smo nedavno proslavili podsjeća tko smo kao Crkva. U njezin „mi“ ugrađen je Isus Krist u snazi svoga Duha, stoga je važno da svoje svećeničko poslanje vršimo u svako doba u poslušnosti njegovu Duhu, osobito u izvanrednim okolnostima,  te da nikad ne dopustimo da nas obuzme duh ovoga svijeta, ustvrdio je biskup.

Zahvalio je članovima Prezbiterskog vijeća, a po njima i svim drugim svećenicima, za sve ono što u toj svijesti dobrohotno nastoje jedni s drugima činiti u svom poslanju, kao i za sve ono što čine jedni za druge, napose kad nastanu neka stanja ranjenosti, bilo duhovne, ili tjelesne, kako se nitko od njih ne bi osjetio napušten. Pozvao ih je da se prisjete svećenika koji su preminuli prošle godine i da ih uključe u svoje molitve, a da onim svećenicima koji su trenutačno bolesni ili nose neke druge terete, posvjedoče svoju blizinu. Još je napomenuo da sjednicu održavaju u osluškivanju onoga što se događa u općoj Crkvi, napose onoga što promiče papa Franjo svojim najnovijim dokumentima. Spomenuo je osobitu važnost Papine Apostolske pobudnicu Amoris laetita, i najnovije Apostolsko pismo Antiquum ministerium kojim ustanovljuje laičku službu katehete. Svim vijećnicima poželio je pravo raspoloženje, kako u svojim promišljanjima mogli biti na onoj razini koju od njih očekuje Gospodin Isus Krist, kojemu su povjerovali, povjerili svoju sudbinu i s kojim djeluju.

Tajnik Vijeća Robert Kupčak potom je pročitao zapisnik posljednje sjednice Vijeća. Uvodeći u točku dnevnog reda „Godina sv. Josipa i Godina Amoris laetitia: Pastoralni programi u Požeškoj biskupiji“ biskup je prvo pojasnio da nije riječ o nekoj službeno proglašenoj godini s čvrsto zadanim programom, nego o tome da je 150. obljetnica proglašenja sv. Josipa zaštitnikom Crkve poslužila papi Franji da pozove na veću pozornost u razmatranju uloge sv. Josipa u povijesti spasenja i potakne na obnovu pobožnosti prema njemu.

Slično je i s petom obljetnicom Apostolske pobudnice Amoris laetitia, koja je prigoda da njezine pristupe i poticaje s obzirom na brak i obitelj uključimo u konkretno pastoralno djelovanje – primjereno našim okolnostima, potrebama i mogućnostima. Biskup je dodao valja snažnije promicati zdravu, biblijski utemeljenu i liturgijski usmjerenu pobožnost sv. Josipu, najavivši kako će kako će ovogodišnja marijanska hodočašća tijekom ljeta u Požeškoj biskupiji biti povezana s ulogom sv. Josipa u služenju Isusu i Mariji u ostvarenju djela spasenja. Istaknuo je kako je pobožnost prema sv. Josipu najuže povezana s čašćenjem Isusa i Marije.

O pastoralnim usmjerenjima Apostolske pobudnice Amoris laetitia  govorila je prof. Ana Matković, voditeljica biskupijskog Centra „Pro vita et familia“, istaknuvši važnost suradnje Crkve i obitelji i ukazavši na potrebu većeg uključivanja čitave kršćanske zajednice u pripravu zaručnika za ženidbu. Izložila je osnovne sastavnice predženidbenog pastorala koji uključuje dalju, bližu i neposrednu pripravu za brak i naznačila prijedloge njegova poboljšanja: Govoreći o postženidbenom pastoralu predložila je godišnje susrete mladih bračnih parova na razini dekanata, mogućnost izrade plana i programa djelovanja obiteljskih zajednica u župama, kao i vikend-susrete za bračne parove u Domu sv. Augustina u Velikoj. Dodala je kako bi među ostalim trebalo aktualizirati sadržaj Amoris laetitia i na Biskupijskom ljetnom kampu za mlade u Dubokoj pokraj Velike, hodočašću obitelji s brojnom djecom u Voćinu te u već uobičajenim korizmenim katehezama petkom u župama Požeške biskupije.

U raspravi biskup je kazao kako pitanja braka i obitelji zauzetije promišljamo u Požeškoj biskupiji od Biskupske sinode o obitelji 2016. godine na kojoj je on sudjelovao kao predstavnik HBK, a čiji je plod i Apostolska pobudnica Amoris laetitia.

U pripravi mladenaca za brak istaknuo je osobitu važnost  dalje priprave, koja se treba odvijati u župi, a koja u trenutačnom modelu ne dolazi dovoljno do izražaja. Ona bi zaručnicima tijekom godine dana trebala pomoći da pročiste pitanje svoje vjere, kako bi, ulazeći u bližu i neposrednu pripravu za ženidbu bili ojačani u svijesti da je ženidba sakrament i vjernički joj pristupili. Biskup je predložio, a članovi Vijeća prihvatili da se biskupijskom Pastoralnom centru na čelu s njegovim voditeljem Robertom Kupčakom povjeri vodstvo radne skupine u kojoj bi još bio pravnik Želimir Žuljević i voditeljica Centra „Pro vita et familia“ prof. Ana Matković, a koji bi po potrebi uključili i druge stručne suradnike za pojedina područja, kako bi preradili model priprave za brak u skladu s naglascima Amoris laetitia te ga predstavili na ovogodišnjem Biskupijskom danu u Požegi.

Potom je predstojnik Katehetskog ureda Robert Kupčak u točki „Priprava kandidata za prvu svetu pričest i svetu potvrdu“, prikazao rezultate ankete koja je provedena sa svim svećenicima i vjeroučiteljima Požeške biskupije a s ciljem kritičke analize katehetske građe koju su primali i po kojoj su ove pastoralne godine u posebnim okolnostima održavali župnu katehezu. Biskup je zahvalio predstojniku Kupčaku na prikazanoj analizi, kazavši kako uvijek ostaje pitanje koliko je župna kateheza u pripravi za sakramente kao i građa s njome povezana pridonijela uvođenju djece i mladih u život po vjeri te njihovu povezivanju s Crkvom. Ustvrdio je kako je sve naše katehetsko djelovanje usklađivati sa smjernicama novog Direktorija za katehezu i nedavnog Apostolskog pisma pape Franje Antiquum ministerium kojim se uspostavlja laička služba katehete. Spomenuta dva dokumenta potom je predstavio katehetičar Žarko Turuk. Prikazavši bit Direktorija za katehezu, istaknuo je katekumenat kao ključni pojam za njegovo razumijevanje, koji je izvorni model kršćanske inicijacije, uvođenja u život po vjeri te pojasnio značenje katekumenskog usmjerenja kateheze. S obzirom na to podsjetio je kako je biskupijski Pastoralni centar od 2019. promicao župnu katehezu po modelu nadahnutom katekumenatom, ograničenom na korizmeno vrijeme i koji je uključio kandidate za prvu pričest i svetu potvrdu. Zauzeo se da se na tom tragu nastavi i dalje tijekom neposredne priprave kandidata za prvu pričest i potvrdu povezane s korizmenim nedjeljnim misama, korizmenim katehezama petkom za odrasle i doradom katehetske građe za prvopričesnike i krizmanike u tom pogledu. .

Predstavljajući pak Apostolsko pismo Antiquum ministerium, katehetičar Turuk je obrazložio odluku pape Franje da uvede posebnu službu laika kateheta te prikazao osobine koje bi trebali posjedovati vjernici koje se kani postaviti u tu službu. Biskup je u raspravi  istaknuo kako su vjeroučitelji laici koji poučavaju katolički vjeronauk u školi, pripravljeni primjerenom teološkom izobrazbom i duhovnom izgradnjom te primajući mandat od dijecezanskog biskupa, službeno postavljeni za katehete u smislu odredbe pape Franje, ali da ostaje pitanje na koji način njihovo katehetsko služenje snažnije povezati sa župnom zajednicom i njezinim cjelovitim poslanjem, gdje je osobito važna suradnja sa župnicima i drugim pastoralnim djelatnicima. Spomenuto je kako Papina odredba potiče na šire razmišljanje o načinu odgaja vjeroučitelja kao navjestiteljima radosne vijesti, o čijim će se mogućnostima razvidjeti i u Požeškoj biskupiji. Zaključno je povjereno biskupijskom Pastoralnom centru da nastavi raditi na izradi katehetske građe za kandidate za prvu pričest i potvrdu u skladu s primljenim primjedbama i sugestijama, osobito promičući svijest važnosti povezanosti djece sa župnom zajednicom kroz pojedine pastoralne programe koji bi trebali biti sastavni dio župne kateheze u pripravi za sakramente.

U posljednjoj točki dnevnoga reda razmotrena su neka konkretna pitanja iz svećeničkog života i pastoralnog djelovanja, osobito s obzirom na pojedina njihova stanja koja traže posebnu svećeničku osjetljivost i solidarnost. Biskup je pojasnio kako je sa spomenutom svećeničkom solidarnošću povezano i njihova sudjelovanja na slavljima svete potvrde i drugim događajima vjere u susjednim župama, što je u vrijeme koronavirusa ponešto oslabjelo, jer oni na taj način očituju crkveno zajedništvo koje je šire od pripadnosti pojedinoj župi.

Pri kraju sjednice, biskupijski ekonom Robert Mokri osvrnuo se na neka pitanja iz područja upravljanja crkvenim vremenitim dobrima.