Slatina: Ansambl LADO održao uskrsni koncert „Veliko je sad veselje“
Foto: Petar Žarković // Ansambl LADO održao uskrsni koncert „Veliko je sad veselje“
Slatina (IKA)
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO održao je u subotu 22. travnja u župnoj crkvi sv. Josipa u Slatini uskrsni koncert pod nazivom „Veliko je sad veselje“ te izveo 15 uskrsnih napjeva iz svih krajeva Hrvatske.
Na početku koncerta izvođače i sve prisutne pozdravio je župnik i dekan Slatinskog dekanata preč. Dragan Hrgić. Pod ravnanjem glazbenog voditelja dirigenta Jurice Petra Petrača, članovi ansambla izveli su deset uskrsnih napjeva iz Istre, Korduna, Turopolja, Petrinje, Korčule, Kutereva u Lici, Čilipa i Vida u dolini Neretve te pet napjeva iz Baranje te Brezovice i Strizivojne u Slavoniji, krajeva iz kojih se crkveno pučko pjevanje nalazi na Listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Izveli su i „Diku Bogu“ iz Liturgijske kantate „Telo Kristuševo“ Tomislava Uhlika a koncert i nosač zvuka dobili su naziv „Veliko je sad veselje“ po napjevu iz Baranje. Na kraju koncerta izveli su i dodatnu pjesmu „Kraljice neba, raduj se“.
Preč. Hrgić je na kraju koncerta izrekao riječi zahvale zagrebačkim glazbenicima. „U pjesmama koje smo slušali prevladava osjećaj zahvalnosti prema svemu što je Spasitelj učinio za nas. Svaka vaša pjesma govori o tome, svaka pjesma koju ste pjevali je plod nečije vjere, ljubavi, ponosa koji su naše bake i djedovi osjećali. Prije nekoliko dana ovaj isti koncert imali ste u crkvi Ivana Lateranskog – najstarijoj i, po važnosti od četiri papine bazilike u Rimu, nama najbližoj jer su u njoj pohranjene moći hrvatskih, solinskih mučenika za pape Ivana IV. u 7. stoljeću. Od tada i počinje naša povijest s vjerom i svime onime što smo primili. Evo, kroz ovu vašu pjesmu prisjetili smo se raznih krajeva, naše povijesti, ljepote, naše vjere, hvala vam za sve to“, rekao je župnik Hrgić.
Na koncertu je bio i gradonačelnik Denis Ostrošić. „Mislim da će ovi glasovi vibrirati još dugo u ovom prekrasnom objektu, gdje smo danas ugostili Ansambl LADO. Zahvaljujem našem župniku preč. Hrgiću, koji je sjajni organizator, što je ovaj komad tradicije koju u osmom desetljeću Lado pronosi kroz svijet, uspio dovesti u Slatinu. U proteklih šest godina imamo po treći put mogućnost čuti što sve LADO zna. Bili su u Pučkom učilištu, u našoj crkvi bl. Ivana Merza, i sada su ovdje, s nama, u ovom prekrasnom objektu koji je sve ljepši zahvaljujući upravo našem župniku. Doista je predivno što možemo vidjeti ovakav nastup, koji čine prekrasni muški glasovi, držanje ovih dama, minimalizam u pokretima, ono što rade svojim glasovima, koncentriranim pogledom, osmjesima koje nose na licu, prekrasnim frizurama. Predivno ih je slušati“, rekao je gradonačelnik Ostrošić i pozvao LADO da što prije posjeti Slatinu i sa svojim plesnim ansamblom.
Kako je došlo do suradnje s ansamblom pojasnio je preč. Hrgić. „Lado je gostovao u Suhopolju s jednim lijepim koncertom. Tamo smo se upoznali i sprijateljili, i nakon toga smo dogovorili i njihov nastup ovdje u crkvi sv. Josipa. Uz prijatelje i dobre ljude koji su nam pomogli, uspjeli smo organizirati ovaj koncert, a i njima samima bila je želja doći i nastupiti u ovim krajevima Slavonije gdje ne nastupaju često. U Slatini su već bili, ali u Slavoniji rijetko. Ovaj koncert nisam vidio i oduševljen sam svime što sam vidio i čuo“, zaključio je preč. Hrgić.
Inače, 2021. ansambl je objavio nosač zvuka „Veliko je sad veselje“, na kojem je zabilježeno 11 odabranih uskrsnih napjeva zabilježenih u različitim hrvatskim krajevima i koji je dobitnik nagrade Porin za najbolji album folklorne glazbe. Riječ je o novom vokalno-instrumentalnom programu Ansambla LADO, nastalom kao rezultat projekta koji je ansambl pokrenuo 1990. pod nazivom „Crkvena godina u hrvatskom pučkom kazivanju“. Tim projektom započelo je sustavno istraživanje hrvatske pučke sakralne glazbe. Umjetnički voditelj ansambla Krunoslav Šokac navodi da je „bogatstvo i raznolikost hrvatskog crkvenog pučkog pjevanja, kao i njegovo postupno osiromašenje i nestajanje pod utjecajem suvremenih kretanja u crkvenoj glazbi, ukazalo na potrebu njegovog očuvanja i reinterpretiranja te usmjerilo LADO u istraživanje i toga segmenta hrvatske tradicijske kulture“.