Pokrovitelj koncerata bio je Dikasterij za evangelizaciju Svete Stolice. Organizacijom spomenutih koncerata Veleposlanstvo RH pri Svetoj Stolici odazvalo se pozivu Dikasterija za evangelizaciju da se službeni program Jubilejske godine 2025. u Vatikanu i Rimu oplemeni kulturnim događanjima sakralne tematike s nacionalnim elementima.

Vokalno-instrumentalni koncert „Telo Kristuševo“ održan je 13. svibnja u bazilici sv. Antuna na Lateranu, u suradnji s franjevačkim Papinskim sveučilištem Antonianum i gvardijanom fra Miljenkom Štekom. Glavnina koncerta oslanjala se na stavke istoimene liturgijske kantate Tomislava Uhlika, pisane za Ansambl LADO 1991., uz njima pridodana najreprezentativnija djela hrvatske pučke sakralne glazbe. Program koncerta prati tri dijela Kristova života: Rođenje, Muku i Uskrsnuće. Dirigirao je Jurica Petar Petrač, dirigent-glazbeni voditelj Ansambla LADO.

Središnji događaj proslave s Državnim tajništvom Svete Stolice i diplomatskim zborom pri Svetoj Stolici bio je koncert 14. svibnja održan u bazilici sv. Marije od mučenika – Panteon. Bio je to drugi put uopće, nakon 30-ak godina, da je hrvatska glazbena umjetnost bila izvedena u Panteonu. Predstavljen je program „Vokalisti Lada“, pod umjetničkim vodstvom i dirigiranjem Joška Ćalete.

Koncertu u Panteonu nazočio je i okupljenima se obratio tajnik Državnog tajništva Svete Stolice za odnose s državama i međunarodnim organizacijama mons. Paul Richard Gallagher. Ukazao je na više od trinaest stoljeća zajedničke povijesti, na duboke i stoljetne veze koje povezuju Svetu Stolicu s Hrvatskom, a koje se očituju i danas. „Kao potvrda da takvi odnosi ne pripadaju samo prošlosti, nego da su i danas živa i prisutna stvarnost, s radošću se prisjećam svog nedavnog posjeta Zagrebu, koji se dogodio prošle godine, što je konkretan znak bratstva koje se neprestano obnavlja“, kazao je mons. Gallagher.

Izrazio je zahvalnost za „poštovanje, uvažavanje i pažnju koju hrvatske vlasti pokazuju prema mjesnoj Crkvi“, s kojom su „uspostavile dobar i plodonosan dijalog“, kao i prema Svetoj Stolici.

Osvrćući se na postignuća RH od njezina osamostaljenja do danas, mons. Gallagher istaknuo je: „Jedno se posebno ističe, svojom povijesnom i simboličnom težinom: ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Tim je korakom Hrvatska ne samo učvrstila svoju političku i gospodarsku stabilnost, već je ponovno pronašla svoju punu pripadnost unutar velike europske obitelji, na svom mjestu na kojemu je oduvijek pripadala. Mogli bismo reći da se vratila u srce Europe“, poručio je te dodao: „Hrvatska danas nije samo svjedok vlastitog puta, već može biti i vodič i oslonac drugim zemljama regije, koje su pozvane krenuti sličnim putem demokracije, integracije i razvoja. To je zahtjevan zadatak, ali ispunjen nadom.“

Privremena otpravnica poslova Veleposlanstva RH pri Svetoj Stolici Tea Zupičić u svom je obraćanju naglasila kako Hrvati još od povijesnih vremena održavaju vjernost Svetoj Stolici i Petrovim naseljenicima, pri čemu je katolička vjera uvijek bila kamen temeljac hrvatskog nacionalnog jedinstva, kohezije i opstojnosti. Posebno se sjetila pape Ivana Pavla II. koji je, znavši prepoznati znakove vremena, svojom snažnom podrškom hrvatskom narodu u presudnim trenucima, iskrojio temelje novoobnovljene hrvatske državnosti. Također, prisjetila se i nedavno preminulog pape Franje te njegovih zalaganja za mir, kao i novog pape Lava XIV., čije poruke mira i ohrabrenja ulijevaju povjerenje i donose novu nadu. „Simbolika izbora pape Lava XIV. upravo na dan rođenja našeg dragog blaženika i mučenika, blagoslov su i nada za sve Hrvate u vremenu koje dolazi“, rekla je Zupičić.

Koncertu su nazočili i umirovljeni vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i umirovljeni zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Italiji i San Marinu mons. Petar Rajič, rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima don Marko Đurin te brojni hrvatski svećenici, redovnici, redovnice i drugi Hrvati u Rimu. Također, prisutni su bili i veleposlanici i diplomati iz 45 zemalja iz cijeloga svijeta.

Realizaciju koncerata financijski su omogućili Ministarstvo kulture i medija RH i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH.