Uz domaćeg župnika i upravitelja svetišta Ivana Lenića sustavili su postulator Stadlerove kauze mons. Pavo Jurišić i karmelićanin o. Zlatko Žuvela. Bogoslužnim obredima ravnali su biskupov tajnik don Ilija Petković i domaći župni vikar Nino Perica. U pozdravnom govoru župnik Lenić naglasio je kako je to trostruko slavlje 177. obljetnica rođenja i krštenja najvećega sina Slavonskog  Broda i župe, prvoga vrhbosanskog nadbiskupa i utemeljitelja sestara služavki Maloga Isusa – sluge Božjega Josipa Stadlera, Nedjelje Božje riječi i obnove krsnih obećanja ovogodišnjih prvopričesnika obogaćeno i većim brojem Stadlerovih duhovnih kćeri – služavki Maloga Isusa koje su došle iz Zagrebačke, Splitske i Sarajevske provincije sa svojim provincijalnim poglavaricama na čelu s vrhovnom glavaricom s. Marijom Banić. Dvoje prvopričesnika biskupu je predalo cvijeće.

U homiliji biskup Perić na nekoliko praktičnih primjera iz života katolika pojasnio je da je papa Franjo odredio da prvi puta Katolička Crkva na Treću nedjelju kroz godinu slavi Nedjelju Božje Riječi, želeći istaknuti nužnost Božje Riječi za naš duhovni i vječni život. Ocrtavajući život i djelo prvoga vrhbosanskog nadbiskupa sluge Božjega Josipa Stadlera istaknuo je da koliko je važno naravno rođenje za ljudski život na ovome svijetu, još je neprocjenjivo važnije milosno preporođenje za vječno stanje naše duše nakon smrti i priključenje našega tijela duši nakon Sudnjega dana.

Posvjestivši da u krštenju primamo ne samo vjeru, nego i ufanje i ljubav, ali u klici, u zametku te da se te tri kreposti razvijaju usporedo,  dolaze od Boga i potiču nas da budemo mudri, dobri i radišni, ustvrdio je: „Te su kreposti tijekom odrastanja oblikovale u Josipu Stadleru pravoga kandidata za oltar kao sjemeništarca i bogoslova puna vjere; kao đakona i svećenika puna ljubavi prema Bogu i drugima; kao nadbiskupa i metropolitu u Bosni puna nade u život Katoličke Crkve. U njemu krsna milost vjere nije ostala zaludna, prazna.“

Prvopričesnicima je biskup Perić pojasnio sakramente ispovijedi, pričesti i krizme, koje je Stadaler primio u toj brodskoj crkvi. U ovoj istoj crkvi Sv. Stjepana, danas svetištu Gospe od Brze Pomoći“, godine 1851. bosansko-đakovački i srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer podijelio je dječaku Josipu Stadleru sakrament potvrde.

Govoreći o Stadlerovim kušnjama koje je proživljavao od ranog djetinjstva do povjerenih mu službi u Crkvi te njegovim pobjedama biskup Perić zaključio je: „Nitko nije mogao tako lako uočiti sirotinju oko sebe kao svećenik Josip koji je poniknuo iz sirotinjske obitelji, prošao sirotišta odgoja i škole u Požegi i Zagrebu, doživljavao siromaštvo do kraja i do vrha. I onda Bog preda nj 1881. stavi kao vrhunsku kušnju jednu cijelu zemlju, od Neretve do Save, od Vrbasa do Drine, koja je grcala u siromaštvu i bijedi. Josipe, izvedi narod moj iz ropstva zlopatna! Izvedi ga s braćom u Bosni u slobodu katoličke vjere i Crkve, u prostranstva bratske i ljudske ljubavi! Samo jedan tako opremljen i osposobljen nadbiskup mogao je obuhvatiti umom i srcem „zemlju Bosnu“ koju je kao svećenik u knjigama proučavao, kao nadbiskup uzduž i poprijeko križao, na konju i pješke, u pogibli od rijeka, u pogibli od razbojnika, u pogibli od lažne braće; u trudu i naporu, često u nespavanju, u gladu i žeđi, često u postovima, u studeni i golotinji! Osim toga, uz drugo, salijetanje svakodnevno, briga za sve župe, sjemenište i bogosloviju, kaptol i katedralu. Nije prošlo ni deset godina pobrinuo se da osnuje sestarsku Družbu kojoj će povjeriti sirotinju srcu mu priraslu da nastavi mudro i s ljubavlju providnosno djelo u karitativno-pastoralnoj skrbi njegove nadbiskupije.“

Osamdesetak prvopričesnika Stadlerove rodne župe, praćeni svojim roditeljima i članovima obitelji, pod misnom su obnovili svoja krsna obećanja u pripravi za prvu pričest. Na kraju mise vjernici su u ophodu došli u župnu crkvu Stadlerova krštenja gdje je moljena molitva za njegovo uzdizanje na čast oltara u Crkvi. Pjevanje je animirao veliki pjevački zbor pod vodstvom s. Cecilije Kolarić, uršulinke. Zajedništvu svećenika i redovnica u župnim prostorima nakon mise pridružili su se nadbiskup Đuro Hranić i pomoćni biskup Ivan Ćurić.