Uime domaćina sve nazočne pozdravio je akademik Nenad Cambi, a knjigu su predstavili Radoslav Bužančić, Jadranka Neralić, koja je istaknula da je knjiga pisana precizno, jezikom struke, informativno, analitički i precizno, uz bogate ilustracije, važan i neprocjenjiv doprinos hrvatskoj kulturi te sama autorica Vanja Kovačić, koja je govorila o nastanku svoje knjige i što knjiga donosi, te da je bila presretna kada je dobila dopuštenje da može ući u samostan koji ima strogu klauzulu.

Knjiga donosi povijesna zbivanja i crkvenu reformu u 11. stoljeću, istaknute benediktinke u europskom srednjovjekovlju, prvi ženski benediktinski samostan u Dalmaciji, arhitekturu samostanskih crkava, samostan sv. Marije u Zadru, samostan sv. Benedikta u Splitu, ostali samostani u Dalmaciji, Urbanističko nasljeđe Trogira u 11. stoljeću, sakralna topografija grada, pravilo sv. Benedikta i utemeljenje samostana, štovanje svetih biskupa sv. Dujma i Nikole, arheološka istraživanja samostanskog sklopa crkve Sv. Nikole, objedinjavanje samostanskog sklopa, štovanje sv. Nikole, sklopove u jugoistočnom dijelu Trogira, biskupija, benediktinski samostana sv. Ivana Krstitelja, vijećnica, arheološka istraživanja istočnog bloka…

Samostan sv. Nikole istraživan je iz više aspekata: u prvom redu povijesne okolnosti i razloge utemeljenja benediktinskih samostana u dalmatinskim gradovima u sklopu reforme u XI. stoljeću. Posebno se istaknulo ključnu ulogu biskupa Ivana na čelu trogirske crkve koji je zajedno sa splitskim nadbiskupom Lovrom nositelj papinske politike u dalmatinskim gradovima. Kada biskup Ivan osniva ženski benediktinski samostan 1064. godine u postojećoj crkvi Sv. Dujma, utemeljuje ga s vanjske strane gradskih zidina, u prostoru koji zrači poniznošću, malen je po dimenzijama i ne uzurpira niti jedan vrijedan položaj grada, smanjujući time moguće lokalne otpore.

Na kraju je autorica zahvalila predstavljačima te svima koji su joj pomogli oko realizacije i ostvarenja tog projekta koji je trajao dugih osam godina.