Budi dio naše mreže
Izbornik

Govori pape Ivana Pavla II. Hrvatima – 2001. godina

TREĆE TISUĆLJEĆE KRŠĆANSTVA

 

Prvoga dana trećega tisućljeća papa Ivan Pavao II. blagoslovio je hrvatski milenijski križ, simbol stoljetne kršćanske baštine hrvatskoga naroda koja se s papinskim blagoslovom prenosi u novo tisućljeće

Vatikan, Trg sv. Petra, 1. siječnja 2001.

Na Papinoj svetoj misi na Novu godinu, 1. siječnja 2001., na Trgu sv. Petra, prvoga dana trećega tisućljeća, sudjelovala je skupina Mladeži euharistijskoga pokreta (MEP) iz Hrvatske zajedno sa studentima Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove iz Zagreba. Oni su došli na jubilejsko hodočašće u Rim da sa Svetim Ocem dočekaju novo tisućljeće. Već na Staru godinu navečer našli su se zajedno s desetcima tisuća mladih na Trgu sv. Petra, gdje su dočekali ponoć i primili blagoslov Pape koji se pojavio na prozoru svoje radne sobe i uputio svima svoj pozdrav, poruku i čestitke.

Posebna znakovitost toga hodočašća bio je hrvatski povijesni križ koji je za XV. svjetski dan mladih, što se slavio u mjesecu kolovozu te godine, donijela u Rim skupina članova MEP-a. On je ostao u Rimu sve do kraja godine čekajući prelazak u treće tisućljeće. Križ, dva i pol metra visok, izrađen je od slavonske hrastovine. Umjetnički ga je ukrasio hrvatskim tropletom i Kristovim likom u sredini akademski kipar Mate Tijardović. Mladež MEP-a, koja ga je dala izraditi, tim je križem simbolično predstavila baštinu vjere hrvatskoga naroda i njegovu kršćansku povijest koju je baštinila i sada je uz blagoslov Svetoga Oca predaje novomu tisućljeću. Na Staru godinu, 31. prosinca, na Trgu sv. Petra zajedno s desetcima tisuća mladih sa zapaljenim svijećama mladi su dočekali prelazak u novo tisućljeće kršćanstva zajedno s tim povijesnim križem. Nakon što je prenoćio u Vatikanu, križ su sutradan, 1. siječnja 2001., prvoga dana novoga tisućljeća, mladi na ramenima donijeli na Papinu misu, gdje je stajao uz sam Papin oltar. Nakon svete mise Sveti se Otac zaustavio pred hrvatskim križem; najprije ga je dotaknuo svojom rukom i potom ga je blagoslovio. Križ su pred Svetoga Oca donijeli Tomislav Štivojević, Mario Gros i Tomislav Debeljak a vodio ih je hrvatski isusovac o. Božidar Nagy koji je dao ideju za izradu ovoga križa i zamolio je Papu da ga blagoslovi na početku novog tisućljeća.

Križ se danas čuva u kapeli Doma hrvatskih hodočasnika u Rimu gdje je trajan znak kršćanske vjere u hrvatskom narodu koja se kao najveća vrijednost prenosi budućim naraštajima u novo tisućljeće.

IKA, 3. siječnja 2001., str. 13; GK, br. 2, 14. siječnja 2001., str. 4.

 

Želim da plodovi Velikoga jubileja pomognu kršćanima svjedočiti o neizmjernoj Božjoj ljubavi

Hodočasnicima te profesorima i učenicima zagrebačkih gimnazija na općoj audijenciji

Vatikan, 10. siječnja 2001.

           “Draga braćo i sestre, prije nekoliko dana završen je Veliki jubilej ljeta Gospodnjega dvijetisućitog. Žarko želim da plodovi toga izvanrednog događaja vjere i milosti pomognu kršćanima našega doba da svjedoče o neizmjernoj Božjoj ljubavi prema ljudima. Znali uvijek živjeti životom prožetim svetošću i činiti djela neumorne i velikodušne ljubavi, o čemu sam pisao u apostolskome pismu ‘Novo millennio ineunte’. Srdačno pozdravljam profesore i učenike zagrebačkih gimnazija te ostale hrvatske hodočasnike. Na sve zazivam Božji blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 1, 2001., str. 152; OR, 11. siječnja 2001., str. 7; IKA, 10. siječnja 2001., str. 17.

 

Kardinal Puljić zamolio Svetoga Oca za što skorije proglašenje blaženim Ivana Merza

Papa primio kardinala Vinka Puljića u audijenciju

Vatikan, 29. siječnja 2001.

Papa Ivan Pavao II. primio je 29. siječnja vrhbosanskoga nadbiskupa, kardinala Vinka Puljića i zadržao se s njime u razgovoru više od 20 minuta. Posebna tema razgovora bila su mala sjemeništa i teologije te život i problemi svećenika koji djeluju u pastoralu. Govoreći o političkoj situaciji, kardinal Puljić je Svetoga Oca zamolio da iskoristi utjecaj Svete Stolice i izvrši pritisak na političare kako bi konačno došlo do povratka prognanih i izbjeglih. Kardinal je također zamolio Papu da što prije proglasi blaženim Ivana Merza jer je proces oko proglašenja priveden kraju.

Glas Koncila, god. XL., br. 5, 4. veljače 2001., str. 4.

 

Neka svjetlo Evanđelja rasvjetljuje vaše životne korake

Hodočasnicima iz Zagreba na općoj audijenciji

Vatikan, 7. veljače 2001.

           “Srdačno pozdravljam skupinu gimnazijalaca iz Zagreba i ostale hrvatske hodočasnike. Predragi, želim vam da svjetlo Evanđelja rasvjetljuje vaše životne korake te vrlo rado udjeljujem apostolski blagoslov svakomu od vas i vašim obiteljima. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 1, 2001., str. 311; OR, 8. veljače 2001., str. 5; IKA, 7. veljače 2001., str. 19.

 

Neka korizma bude bogata plodovima obraćenja i ljubavi

Hodočasnicima iz Splita na općoj audijenciji

Vatikan, 14. ožujka 2001.

           “Srdačno pozdravljam Pjevački zbor župe Gospe od Zdravlja u Splitu i ostale hrvatske hodočasnike. Predragi, svima želim korizmu bogatu plodovima obraćenja i ljubavi kako biste obnovljeni stigli k vazmenoj svetkovini, te rado udjeljujem apostolski blagoslov svakomu od vas i vašim obiteljima. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 1, 2001., str. 521; OR, 15.ožujka 2001., str.5; IKA, 14.ožujka 2001., str. 17.

 

Prihvatiti poziv na obraćenje i vjerovanje Evanđelju

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, 21. ožujka 2001.

           “Od srca pozdravljam nazočne hrvatske hodočasnike te im udjeljujem apostolski blagoslov, uz želju da u svoj život i u svoje djelovanje znaju prihvatiti poziv na obraćenje i vjerovanje Evanđelju (usp. Mk 1,15), što ga je Isus upravio na početku svojega mesijanskog poslanja. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV.,1, 2001., str.562; OR, 22. ožujka 2001., str.5; IKA, 21. ožujka 2001., str. 20.

 

Kristovo otajstvo iz pustinje živjeti u svakidašnjemu životu

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, 28. ožujka 2001.

           “Dragi hrvatski hodočasnici, obraćam vam se riječima pozdrava i blagoslova. Od srca želim da ovo, korizmeno vrijeme za svakoga od vas bude posebno pogodna prigoda za razmišljanje o otajstvu Isusa Krista u pustinji i za življenje toga otajstva u svakidašnjem životu. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 1, 2001., str. 617; OR, 29. ožujka 2001., str. 5; IKA, 28. ožujka 2001., str. 20.

 

Neka svetkovina Uskrsnuća Gospodinova za sve bude neiscrpljivo vrelo nade

Hodočasnicima i predstavnicima vlasti Osječko-baranjske županije te Saveza Nijemaca i Austrijanaca na općoj audijenciji

Vatikan 4. travnja 2001.

           “Srdačno pozdravljam sve hodočasničke skupine iz Hrvatske, a na poseban način predstavnike građanskih vlasti Osječko-baranjske županije sa županom i dožupanom, te pripadnike Saveza Nijemaca i Austrijanaca Hrvatske iz Osijeka. Predragi, udjeljujući apostolski blagoslov vama i vašim obiteljima, od srca želim da skorašnja svetkovina Uskrsnuća Gospodnjega za sve bude neiscrpljivo vrelo nade koja će vas pratiti u vašemu svakidašnjem životu i radu. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 1, 2001., str. 661; OR, 5. travnja 2001., str. 5; IKA, 4. travnja 2001., str. 25.

 

Neka vam sveto Vazmeno trodnevlje bude vrijeme milosti i rasta u vjeri, ufanju i ljubavi

Hodočasnicima iz Splita i Zagreba na općoj audijenciji

Trg sv. Petra, 11. travnja 2001.

           “Srdačnim riječima dobrodošlice obraćam se vama, dragi hodočasnici iz Splita, Zagreba i drugih hrvatskih mjesta. Žarko želim da sveto Vazmeno trodnevlje Muke i Uskrsnuća Gospodnjega, koje će početi sutra uvečer, za svakoga bude vrijeme posebne milosti i rasta u vjeri, ufanju i ljubavi. Svima od srca udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 1, 2001., str. 721; OR, 12. travnja 2001., str. 7; IKA, 11. travnja 2001., str. 24.

 

Uskrsna čestitka

Vatikan, Trg sv. Petra, Uskrs, 15. travnja 2001.

Na kraju uskrsne poruke prigodom blagoslova Urbi et Orbi Sveti Otac je s glavne lože bazilike sv. Petra čestitao Uskrs na 61 jeziku; čestitka na hrvatskome bila je na 15. mjestu:

           “Sretan Uskrs!”

Ins., XXIV., 1, 2001., str. 742.

 

Kristovo Vazmeno otajstvo neka u vama uvijek budi istinsku radost i nadu

Hodočasnicima Splita, Zagreba, Rijeke, Dubrovnika, Zadra, Grohota, Gruda i Metkovića na općoj audijenciji

Vatikan, 18. travnja 2001.

           “Srdačno pozdravljam hodočasničke skupine iz Splita, Zagreba, Rijeke, Dubrovnika, Zadra, Grohota, Gruda, Metkovića i drugih hrvatskih mjesta. Predragi, neka veliki dar, koji je Bog ljudima dao u Kristovu Vazmenom Otajstvu, u vama neprestano budi istinsku radost i nadu koja ne će nikada iznevjeriti. Rado udjeljujem apostolski blagoslov svakomu od vas i vašim obiteljima. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 1, 2001., str. 755; OR, 19. travnja 2001., str. 5; IKA, 18. travnja 2001., str. 30; GK, 29. travnja 2001., str. 4.

 

U svjetlu Kristova Vazmenoga otajstva raditi za pobjedu nade

Hodočasnicima iz Splita, Zagreba i Knina te iz BiH na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 25. travnja 2001.

           “Srdačno pozdravljam nazočne skupine hrvatskih hodočasnika iz Splita, Zagreba i Knina, a na poseban način iz raznih mjesta Bosne i Hercegovine, koji su već dugo prisiljeni živjeti kao izbjeglice u teškim životnim uvjetima. Predragi, znajte u svjetlu Kristova Vazmenoga otajstva raditi tako da nada pobijedi i onda kada prilike izgledaju posve bezizlazne. Svakomu od vas i vašim obiteljima rado udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 1, 2001., str. 771 – 772; OR, 26. travnja 2001., str. 5; IKA, 25. travnja 2001., str. 21.

 

Neka Vazmeno otajstvo učvrsti vašu ljubav prema Bogu i bližnjemu

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 2. svibnja 2001.

           “Srdačno pozdravljam sve nazočne hrvatske hodočasnike te vrlo rado njima i članovima njihovih obitelji udjeljujem apostolski blagoslov. Predragi, neka slavlje Vazmenoga otajstva ojača u vama kršćansku nadu te učvrsti vašu ljubav prema Bogu i bližnjemu. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 1, 2001., str. 832; OR, 3. svibnja 2001., str. 5; IKA, 2. svibnja 2001., str. 19.

 

Kršćani pozvani biti glasonoše i podupiratelji nade

Hodočasnicima iz Dubrovnika i drugih mjesta na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 16. svibnja 2001.

           “Srdačno pozdravljam hodočasnike iz Dubrovnika i ostalih hrvatskih mjesta. Dobro došli! Predragi, kršćani su pozvani uskladiti svoj način života s Vazmenim otajstvom, koje slave, te uvijek i posvuda, evanđeoskom hrabrošću, biti glasonoše i podupiratelji nade, navlastito u trenutcima kada postoje posebne teškoće. Svima vama i vašim obiteljima od srca udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 1, 2001., str. 976; OR, 17. svibnja 2001., str. 5; IKA, 23. svibnja 2001., str. 13.

 

Kršćanska nada treba prožimati sav život Kristovih učenika

Hodočasnicima iz Remeta na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 23. svibnja 2001.

           “Srdačnim riječima dobrodošlice pozdravljam vjernike župe Uznesenja Marijina iz Remeta. Predragi, kršćanska nada treba prožimati sav život Kristovih učenika i njihovo zalaganje u Crkvi, u obitelji i u građanskome društvu. Kršćani su, naime, pozvani biti ljudi žive i izgrađujuće nade hranjene vjerom. Pratio vas uvijek Božji blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 1, 2001., str. 1053; OR, 24. svibnja 2001., str. 5; IKA, 23. svibnja 2001., str. 16.

 

Usred mnogih tjeskoba svijeta potrebno je jačati nadu čvrstim prihvaćanjem evanđelja

Hodočasnicima iz Varaždina, Zagreba, Zadra, Stoca, Domanovića i Gradine na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 30. svibnja 2001.

           “Srdačno pozdravljam nazočne skupine hrvatskih hodočasnika iz Varaždina, Zagreba, Zadra, Stoca, Domanovića i Gradine. Dobro došli. Predragi, nada je dar Duha Svetoga, koji se daje Kristovim učenicima. Ona je nerastavljiva od vjere i ljubavi. Potrebno je vjernost tomu daru posred tjeskobâ ovoga svijeta jačati čvrstim prihvaćanjem Evanđelja i postojanim jedinstvom s mjesnim biskupom i svećenicima, njegovim suradnicima u upravljanju narodom Božjim. Od srca udjeljujem apostolski blagoslov svakomu od vas i vašim obiteljima. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 1, 2001., str. 1094; OR, 31. svibnja 2001., str. 7; IKA, 6. lipnja 2001., str. 20.

 

Hvala i zahvala koju je čovjek pozvan davati Bogu nikada ne prestaje odjekivati u Crkvi

Hodočasnicima iz Hrvatske te katoličkih misija u Neu-Ulmu i Augsburgu na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 6. lipnja 2001.

           “Draga braćo i sestre, hvala i zahvala, koju je čovjek pozvan davati Bogu u svakome trenutku svojega života, ne prestaje odjekivati u Crkvi. Ta je hvala i zahvala stožer kršćanske molitve, koju potiče Duh Sveti i koja je upravljena Ocu po Sinu i sa Sinom. Od srca pozdravljam vjernike Hrvatskih katoličkih misija u Neu-Ulmu i Augsburgu i ostale hrvatske hodočasnike. Svima udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 1, 2001., str. 1148; OR, 7. lipnja 2001., str. 5; IKA, 6. lipnja 2001., str. 23.

 

Poticaj na postojanost u vjernosti apostolskomu nauku i zajedništvu

Hodočasnicima iz Jelse, Zagreba, Osijeka, Gorice, Sovića i Širokoga Brijega te predstavnicima Ministarstva obrane i Glavnoga stožera HV-a na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 20. lipnja 2001.

           “Srdačno pozdravljam vojnoga ordinarija u Republici Hrvatskoj, mons. Jurja Jezerinca i predstavnike hrvatskoga Ministarstva obrane i Glavnoga stožera Oružanih snaga. Srdačan pozdrav upućujem i ostalim hrvatskim hodočasnicima iz Jelse, Zagreba, Osijeka, Gorice, Sovića i Širokoga Brijega. Predragi, svakoga od vas potičem na postojanost u apostolskome nauku i zajedništvu (usp. Dj 2,42), kako biste, okupljeni oko svojih biskupa, uvijek bili ‘jedno srce i jedna duša’ (Dj 4,32) te na svim razinama društva mogli zauzeto promicati evanđeoske vrijednosti i zajednički graditi bolju budućnost. Svima rado udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 1, 2001., str. 1238; OR, 21. lipnja 2001., str. 5; IKA, 20. lipnja 2001., str. 13.

 

Palij je znak jedinstva i svjedočanstvo zajedništva s Petrovim nasljednikom

Vjernicima i nadbiskupima Devčiću i Hočevaru u povodu primanja palija, znaka metropolitanske časti i zajedništva s Apostolskom Stolicom

Vatikan, Dvorana Pavla VI., 30. lipnja 2001.

           “Srdačno pozdravljam tebe dragi riječki nadbiskupe metropolito mons. Ivane Devčiću iz Hrvatske, tvoj kler i sve vjernike. Na poseban se način riječima dobrodošlice obraćam brojnoj skupini koja je došla zajedno s tobom da bi ponovno potvrdila sveze ljubavi što u jedno povezuje Crkvu riječku s Apostolskom Stolicom. S ljubavlju pozdravljam tebe, beogradski nadbiskupe metropolite mons. Stanislave Hočevaru iz Jugoslavije, tvoje svećenike i vjernike, a posebno one koji su te dopratili u ovoj prigodi primanja svetoga palija, znaka jedinstva i svjedočanstvo zajedništva s Petrovim Nasljednikom. Svima rado udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 1, 2001., str. 1388; OR, 30. lipnja i 1. srpnja 2001., str. 10; IKA, 4. srpnja 2001., str. 11.

 

Neka vaša zajednica na putu svetosti pridonosi promaknuću općega dobra

Hodočasnicima iz Zagreba, Splita, Rijeke te Gospićko-senjske biskupije na općoj audijenciji

Vatikan, 4. srpnja 2001.

           “Riječima dobrodošlice srdačno pozdravljam gospićko-senjskoga biskupa mons. Milu Bogovića zajedno s hodočasnicima njegove biskupije. Predragi, od svega srca želim da vaša novoosnovana biskupijska zajednica, poslušna Duhu Svetomu, raste u vjeri, ufanju i ljubavi te, stalno napredujući na putu svetosti, pridonosi promaknuću općega dobra svega građanskoga društva. Jednakom srdačnošću pozdravljam i ostale hrvatske hodočasničke skupine iz Zagreba, Splita i Rijeke. Svima rado udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 24; OR, 5. srpnja 2001., str. 5; IKA, 4. srpnja 2001., str. 12.

 

Neka vas pohod grobovima apostolskih prvaka učvrsti u vjeri

Hodočasnicima iz Kloštra Ivanića i članovima Sportskoga saveza gluhonijemih na općoj audijenciji

Vatikan, 1. kolovoza 2001.

           “Srdačno pozdravljam hrvatske hodočasnike iz župe Uznesenja Marijina iz Kloštra Ivanića. Pozdravljam također i članove Hrvatskoga športskog saveza gluhonijemih koji ovih dana sudjeluju u Tihoj Olimpijadi u Rimu. Predragi, od srca želim da vas vaš boravak u Rimu i pohod grobovima apostolskih prvaka učvrsti u vjeri Crkve i ujedno vam donese obilje duhovne radosti. Svima vama rado udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 120 – 121; OR, 2. kolovoza 2001., str. 5; IKA, 1. kolovoza 2001., str. 13.

 

Hvalom i zahvalom Bogu Crkva se pridružuje bogoslužju što se slavi na nebesima

Hodočasnicima iz Zagreba, Sinja, Dubrovnika, Buja i Rijeke na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 29. kolovoza 2001.

           “Draga braćo i sestre, hvalom i zahvalom što se uzdižu Bogu sa svih strana svijeta Crkva se pridružuje bogoslužju što se slavi na nebesima, posvećujući u vremenu svakodnevna zbivanja ljudskoga života. Žarka je želja Crkve da u toj hvali i zahvali sudjeluju svi njezini članovi, posebno kada se radi o slavljenju sakramenata, u prvome redu euharistije. Srdačno pozdravljam gimnazijalce i ostale srednjoškolce iz Zagreba, Sinja, Dubrovnika i Buja te profesore iz Rijeke i ostale hrvatske hodočasnike. Svima udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 206; OR, 30. kolovoza 2001., str. 5; IKA, 29. kolovoza 2001., str. 12.

 

Slaveći Kristovo otajstvo u bogoslužju, Crkva ponazočuje i posadašnjuje djelo spasenja

Hodočasnicima iz Sračinca, Splita, Trogira i Kaštel Lukšića na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 5. rujna 2001.

           “Draga braćo i sestre, navješćujući i slaveći Kristovo otajstvo u bogoslužju, Crkva blagoslivlja Oca za ‘njegov neizreciv dar’ (2 Kor 9,15) te ponazočuje i posadašnjuje djelo spasenja. Po bogoslužju, koje je čin Krista i njegove Crkve, ljudi snagom Duha Svetoga primaju u izobilju milost i postaju dionici Božje svetosti i njegova života. Srdačno pozdravljam hodočasničke skupine iz Sračinca, Splita, Trogira i Kaštel Lukšića, te svima udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 242; IKA, 12. rujna 2001., str. 21.

 

Bogoslužje Crkve susret je djece Božje sa svojim Ocem u Kristu i Duhu Svetome

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 3. listopada 2001.

           “Draga braćo i sestre, bogoslužje Crkve je ‘susret djece Božje sa svojim Ocem, u Kristu i u Duhu Svetome’ (Katekizam Katoličke Crkve, 1153), i svi su krštenici pozvani u njemu sudjelovati kao ‘svećenička zajednica’, koja je ‘organski ustrojena’ (usp. Lumen gentium, 11). To je susret spasenja po sakramentima, kojima je Krist obdario svoju Crkvu. Pozdravljam sve ovdje nazočne hrvatske hodočasnike te im od srca udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 515; OR, 4. listopada 2001., str. 7; IKA, 3. listopada 2001., str. 20.

 

Krist Gospodin je ishodište i temelj sakramentalnih znakova

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 10. listopada 2001.

           “Draga braćo i sestre. Sam je Krist Gospodin ishodište i temelj sakramentalnih znakova kojima se Crkva služi u Bogoslužju. Vođena Duhom Svetim na izvore svetosti i milosti, Crkva po tim znakovima ostaje ujedinjena s Kristovim životom i poslanjem te sudjeluje u Otajstvu spasenja. Srdačno pozdravljam sve skupine hrvatskih hodočasnika koje su došle na ovaj susret te im vrlo rado udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 547; OR, 11. listopada 2001., str. 7; IKA, 10. listopada 2001., str. 17 – 18.

 

Pozdrav i apostolski blagoslov

Hodočasnicima iz Hrvatske katoličke misije Moers Repelen u Njemačkoj na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 17. listopada 2001.

           “Pozdravljam sve nazočne hrvatske hodočasnike, a na poseban način vjernike Hrvatske katoličke misije Moers – Repelen u Njemačkoj. Dobro došli! Predragi, svakomu od vas i vašim obiteljima od srca udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 573; OR, 18. listopada 2001., str. 7.

 

Sakramenti očituju stalnu Božju nazočnost u ljudskoj stvarnosti

Hodočasnicima iz Splita, Zagreba i Dubrovnika na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 24. listopada 2001.

           “Draga braćo i sestre, sakramenti koje je Krist ustanovio i koje Crkva slavi u Bogoslužju tiču se glavnih razdoblja i trenutaka ljudskoga života te ta razdoblja i trenutke prožimlju božanskom milošću. Oni očituju stalnu Božju spasenjsku nazočnost u ljudskoj stvarnosti i nastavak su djela spasenja koje Krist ostvaruje u Crkvi, s Crkvom i po Crkvi. Srdačno pozdravljam djelatnike Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije te hodočasničke skupine iz Splita, Zagreba i Dubrovnika. Svima udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 611; IKA, 24. listopada 2001., str. 19.

 

Bogoslužje je vrhunac svekolike djelatnosti Crkve i izvor njezine snage

Hodočasnicima i skupini pripadnika Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 31. listopada 2001.

           “Draga braćo i sestre, Kristova nazočnost u Bogoslužju čini Bogoslužje živim srcem Crkve i njezinih višestrukih djelatnosti po kojima navješćuje Božja djela te promiče ljubav i među ljudima svjedoči. Bogoslužje, naime, predstavlja vrhunac svekolike djelatnosti Crkve i vrelo iz kojega vrije njezina snaga (usp. SC 10). Srdačno pozdravljam nazočne hrvatske hodočasnike, napose vojnoga ordinarija biskupa Jurja Jezerinca koji je došao sa skupinom pripadnika Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Svima rado udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 637; OR, 1. studenoga 2001., str. 7; IKA, 31. listopada 2001., str. 23.

 

Bogoslužje je najizvrsnija molitva ljudskoga srca Ocu u Kristu po Duhu Svetome

Hodočasnicima iz Dubrovnika i Prišlina na općoj audijenciji

Vatikan, Trg sv. Petra, 7. studenoga 2001.

           “Draga braćo i sestre, po Bogoslužju se Crkva pridružuje molitvi kojom Krist, snagom Duha Svetoga, okuplja ljudski rod u pjevanju vječne slave i hvale Ocu. Samo je, naime, Bogoslužje najizvrsnija molitva koja se iz srdaca ljudi uzdiže Ocu u Kristu po Duhu Svetome. Srdačno pozdravljam nazočne hodočasnike iz Dubrovnika i Prišlina, te svima udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 671; OR, 8. studenoga 2001., str. 7; IKA, 7. studenoga 2001., str. 20.

 

Euharistijsko je slavlje istinska žrtva koja posadašnjuje samo jednu žrtvu Kristovu na križu

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, 14. studenoga 2001.

           “Draga braćo i sestre, središnja točka bogoslužja Crkve jest euharistijsko slavlje. Ono je čin zahvaljivanja i hvale što ga Krist i Crkva prikazuju Ocu; živi spomen i istinska žrtva što u sakramentu posadašnjuje samo jednu žrtvu Kristovu na križu. Srdačno pozdravljam nazočne hrvatske hodočasnike te svima udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 720; OR, 15. studenoga 2001., str. 5; IKA, 14. studenoga 2001., str. 20.

 

Hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu pridonio je očuvanju hrvatske kulturne i vjerske baštine

Papin govor hrvatskim biskupima i svećenicima u povodu 100. obljetnice Zavoda sv. Jeronima

Vatikan, 16. studenoga 2001.

U godini 2001. Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu slavio je 100. obljetnicu svojega postojanja. Tim je povodom papa Ivan Pavao II., koji je već prije pohodio Zavod, primio u audijenciju kardinala Franju Kuharića, hrvatske biskupe i vodstvo Zavoda s pitomcima. Početak i svršetak svojega govora Papa je izrekao na hrvatskome jeziku, a središnji dio na talijanskom, kao što je i naznačeno ovdje dolje u cjelovitu hrvatskome prijevodu.

           “Gospodine Kardinale, časna braćo u biskupstvu i svećeništvu, braćo i sestre u Kristu!

           1. S radošću vas primam u prigodi proslave stote obljetnice Papinskoga hrvatskog zavoda svetoga Jeronima u Rimu, koja se završava upravo ovih dana. Srdačnim riječima dobrodošlice pozdravljam vas u imenu ‘Krista Isusa, nade naše’ (1 Tim 1,1).”

Papa je svoj govor nastavio dalje na talijanskome jeziku, a ovdje ga donosimo u hrvatskome prijevodu:

           “Zahvaljujem časnome bratu mostarsko-duvanjskome biskupu i apostolskome upravitelju trebinjsko-mrkanskome Ratku Periću na ljupkim riječima koje mi je uputio u ime svih vas. Znamenita se hrvatska nazočnost u Rimu tijekom stoljećâ očitovala preko ‘svetojeronimskih ustanova’, među kojima su kaptol, gostinjac i bratovština, a koje su utemeljili ili odobrili Vrhovni Svećenici u različitim povijesnim razdobljima i stavili ih u službu plemenite hrvatske nacije. Vaš Zavod slijedi trag te višestoljetne nazočnosti i velebni je znak zauzetosti i okretnosti hrvatskih katolika. Zamišljen je u točno određenome crkvenom i kulturnom okviru, a osnovao ga je moj prethodnik Lav XIII. apostolskim pismom Slavorum gentem od 1. kolovoza 1901. kao Collegium Hieronymianum pro Chroatica Gente. Time se na određeni način ostvario pozamašni naum Pape Pija VI. koji je 27. veljače 1790. bez nekoga posebnog uspjeha bio osnovao Collegium Chroaticum ad Sanctum Hieronymum – ustanovu što se nije uspjela učvrstiti i održati, pa je nakon više pokušaja zaživljavanja konačno zatvorena 1889.

           2. Motreći stoljeće koje je prošlo od osnutka Zavoda svetoga Jeronima, sa zadovoljstvom možemo ustanoviti kako se je čin Lava XIII. očitovao providonosnim za crkvene zajednice hrvatskog naroda. Ta je, naime, ustanova, koja je tijekom više desetljeća bila nazivana i Collegium Hieronymianum Illiricorum, odigrala nezamjenjivu ulogu na području evangelizacije dragih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ona je isto tako bila stalni znak papine blizine hrvatskomu narodu i stalni znak odanosti vašega naroda Petrovu Nasljedniku, Rimskome Biskupu. Zavod je kao savršeni nastavak prijašnjih hrvatskih ustanova u Rimu pridonio očuvanju i povećanju vaše vjerske i kulturne baštine.

           Svrha je osnutka vašega Zavoda točno određena: svećenicima, koji ‘podrijetlom i jezikom pripadaju hrvatskome narodu’ pružati mogućnost dopune njihova školovanja na papinskim učilištima u Rimu. Proslava stote obljetnice pruža posebno pogodnu prigodu za osvrt na doprinos što ga je ova zaslužna ustanova dala apostolatu Crkve u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini te, istodobno, za razmišljanje o poticajima koje je potrebno davati njezinim odgojnim i dušobrižničkim pothvatima, u skladu s apostolskim potrebama Crkve na početku trećega tisućljeća. Naime, ‘mnogo nas toga čeka’ (usp. Nuovo millenio inuente, 15) i Duh Sveti nas poziva da se ‘okrenemo k budućnosti’ (usp. Ondje, 3) te gledamo naprijed sa živom vjerom, postojanom nadom i djelotvornom ljubavlju.

           3. Pozvan biti povlašteno mjesto ljudskoga, duhovnoga, kulturnoga i znanstvenoga odgoja mladih svećenika, Zavod i danas ima zadaću osiguravati uvjete prikladne za pripravu na dušobrižničku službu prezbiterâ. Pružajući svakomu svojem studentu mogućnost da postane stručnjak na raznim područjima bogoslovlja, bogoštovlja, kanonskoga prava, mudroslovlja i humanističkih znanosti, vaš Zavod mora, međutim, nastojati da studij ide usporedo s čvrstom svećeničkom duhovnošću. Naime, koliko god studij bio težak i zahtjevan, ne smije nikada biti na štetu svećenikova duhovnoga života i njegova dušobrižničkoga opsega.

           Sama pak nazočnost Hrvatskoga zavoda u Rimu zahtijeva još da se njegovim studentima daje mogućnost za daljnje produbljivanje crkvenoga opsega Petrove službe i bolje upoznavanje s ustanovama i djelatnošću Svete Stolice, koja je u službi jedinstva vjere i ljubavi svih mjesnih Crkvi. Studenti će Zavoda tako nakon završetka svojega studija prema uputama svojega biskupa biti kadri svojom službom obogaćivati život Crkve ondje gdje ih Providnost postavi.

           4. Susrećući se danas s vama, prisjećam se vrlo lijepih uspomena kojem me vežu uz vaš Zavod. Kao poljski biskup imao sam mogućnost pohoditi ga više puta, uvijek lijepo ugošćen od poglavarâ i studenata u doba kardinala Šepera. Nakon mojega izbora na Petrovu stolicu vaš sam Zavod pohodio 21. listopada 1989. u prigodi četiristote obljetnice gradnje hrvatske crkve Svetoga Jeronima i pedesete obljetnice otvaranja sadašnje zgrade Zavoda. Tom sam zgodom također očitovao želju da pođem u pastirski pohod u vaše drage krajeve. Bog mi je, eto, čak dvaput dao milost da pohodim Republiku Hrvatsku: u rujnu 1994. i u listopadu 1998. I ne ću moći nikada zaboraviti hodočašće u Sarajevo, u Bosni i Hercegovini, u travnju 1997., kamo sam išao moliti za dar mira za sve tamošnje krajeve. Tada je čak i snijeg padao.

           I to su također razlozi da, dok s vama dijelim radost obljetnice Zavoda zahvaljujem Bogu za njegovu stalnu pomoć i za plodove uma i milosti što ih je udijelio preko te vaše vrlo zaslužne ustanove.”

Završni dio svojega govora koji slijedi Papa je izrekao na hrvatskome:

           “5. Uzor za sve vas, dragi poglavari i studenti, jest nebeski zaštitnik Zavoda, sveti Jeronim. Naučite od njega kako se valja hraniti riječju Božjom, crpeći iz nje živu vodu što u njoj vrije na okrjepu dušâ. Moći ćete tako ostati vjerni svećeničkoj službi, koje ste postali dionicima Božjom milošću. Neka sveti Jeronim bdije nad Zavodom kako bi nastavio vršiti svoju dragocjenu službu, postižući svrhu i ostvarujući zadaću za koju je i ustanovljen.

           Povjeravam naposljetku Djevici Mariji, Kraljici Hrvatâ i Gospi Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, sve vas te sadašnjost i budućnost vaše važne ustanove. S tim osjećajima svakomu od vas udjeljujem apostolski blagoslov, proširujući ga i na sve bivše studente, koji nisu mogli doći u Rim za ovu zgodu, i na sve crkvene zajednice vaših zemalja. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 735 – 738; Boll., 16. studenoga 2001., str. 8 i 9.

 

U euharistiji se vrši djelo spasenja i njegovi se plodovi u obilju darivaju i živima i pokojnima

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, 21. studenoga 2001.

           “Draga braćo i sestre, euharistija je spomen-čin, koji nam je Krist naložio da ga slavimo, vazmena gozba i jedina žrtva novoga i vječnoga Saveza. U njoj se ‘vrši djelo našega otkupljenja’ (Lumen gentium, 3) i njegovi plodovi u obilju darivaju kako živima tako i pokojnima. Od srca pozdravljam nazočne hrvatske hodočasnike te im udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 775; OR, 22. studenoga 2001., str. 5; IKA, 21. studenoga 2001., str. 18.

 

Po euharistiji smo već sada uključeni među uzvanike na gozbi nebeskoga Kraljevstva

Hodočasnicima iz Zagrebačke nadbiskupije na općoj audijenciji

Vatikan, 28. studenoga 2001.

Oko 750 hodočasnika iz Zagrebačke nadbiskupije, koji su došli u Rim u povodu proslave 20. obljetnice smrti kardinala Franje Šepera, sudjelovalo je na općoj audijenciji sa Svetim Ocem.

           “Draga braćo i sestre, euharistija je ‘vrelo i vrhunac kršćanskoga života’ (Lumen gentium, 11) i k njoj vode ostali sakramenti. U njoj primamo zalog buduće slave i po njoj smo već sada uključeni među uzvanike na gozbi kraljevstva nebeskoga. Srdačno pozdravljam hodočasnike iz Zagrebačke nadbiskupije te im udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 974; OR, 29. studenoga 2001., str. 5; IKA, 28. studenoga 2001., str. 23.

 

Prisjetiti se kardinala Šepera poticaj je da nastavimo obnovljenim zauzimanjem služiti Kristovu evanđelju

Papin govor sudionicima međunarodnoga simpozija o kardinalu Franji Šeperu u povodu 20. obljetnice njegove smrti u posebnoj audijenciji

Vatikan, 30. studenoga 2001.

20. obljetnica smrti kardinala Franje Šepera obilježena je u Zagrebu i Rimu održavanjem međunarodnoga simpozija koji je bio posvećen uspomeni na toga hrvatskog crkvenog velikodostojnika koji je, dok je obavljao službu pročelnika Kongregacije za nauk vjere, po svojemu položaju bio treći čovjek u vatikanskoj crkvenoj hijerarhiji. To je bilo najviše mjesto koje je u povijesti Crkve zauzimao jedan Hrvat. Na simpoziju i u Zagrebu i u Rimu sudjelovao je i njegov nasljednik u službi prefekta Kongregacije za nauk vjere, tada još kardinal Joseph Ratzinger, a sada papa Benedikt XVI. Svoj je govor sudionicima simpozija Papa izrekao na talijanskome i hrvatskom. Papa je započeo na talijanskome, što donosimo u hrvatskome prijevodu:

           “Gospodo kardinali, časna braćo u biskupstvu i svećeništvu, predraga braćo i sestre!

           1. Vrlo primjereno željeli ste se prisjetiti pokojnoga kardinala Franje Šepera, bivšega pročelnika Kongregacije za nauk vjere, prigodom dvadesete obljetnice smrti. Iz toga ste se razloga najprije okupili u Zagrebu, a sada u Rimu, kamo ste došli mnogobrojni također i vi, dragi vjernici ljubljene zemlje Hrvatske. Srdačno vas pozdravljam i zahvaljujem nadbiskupu zagrebačkomu mons. Josipu Bozaniću na srdačnu pozdravu koji mi je uputio u ime svih. Poseban pozdrav želim iskazati kardinalu Josephu Ratzingeru koji već dvadeset godina vodi Kongregaciju za nauk vjere u toj istaknutoj službi, koju je nekada obnašao kardinal Šeper.”

Papa je potom nastavio na hrvatskome jeziku:

           “2. Misao se tako vraća k uglednu pastiru koji je zauzimao istaknuto mjesto u životu Crkve zagrebačke, posebno od 1954. do 1968., u vremenu vrlo osjetljivu za odnose između Crkve i države, prvo kao nadbiskup koadjutor, a potom kao nadbiskup metropolit i isto tako predsjednik Biskupske konferencije Jugoslavije, kada je 1960. naslijedio blaženoga Alojzija Stepinca.

           U ono tako mučno doba za život kršćana u njegovoj zemlji, u vrijeme što je uslijedilo odmah poslije Drugoga svjetskoga rata, on nije sustao pred poteškoćama, nego je naprotiv bio promicatelj važnih, prije svega dušobrižničkih, karitativnih i kulturnih pothvata, uključujući i pothvate na području sredstava društvenoga priopćivanja, na korist svih hrvatskih katolika.

           Njegova je djelatnost također bila posebno obilježena ekumenizmom, pa je tako bio djelatno zauzet za promaknuće jedinstva kršćana. U tome okviru želim spomenuti njegovu pozornost posvećivanu Zajednici iz Taizéa. On istodobno nije zapostavio održavanje veza sa židovskom zajednicom ni nakon Drugoga svjetskog rata, što ih je bio uspostavio za vrijeme samoga rata, slijedeći primjer svojega hrabrog Prethodnika.”

Sveti je Otac svoj govor dalje nastavio na talijanskome, a prijevod ovdje slijedi:

           “3. Djelatnost kardinala Šepera u vrijeme tih godina nije se ograničila samo na brigu za svoju biskupiju i Crkvu u svojoj zemlji. Sudjelovao je na pripremama Drugoga vatikanskoga sabora kao član Komisije za sakramente i Središnje pripravne komisije. U vrijeme samoga Sabora bio je član Središnje komisije. Kao koncilski otac zauzimao se je za uvođenje stalnoga đakonata, živoga jezika u liturgiju, pričesti pod objema prilikama i koncelebracije. Zauzeo se, osim toga, za vrednovanje uloge laika u Crkvi i za promicanje odnosa između kršćana i židovskoga naroda. Drugi osobiti naglasci u njegovim interventnima bili su: isticanje materinstva Crkve kao dimenzija koja se tiče svih vjernika, veće ukorjenjenje pobožnosti majci Božjoj u biblijskim izvorima i bogatoj predaji, priznaje odgovornosti i samih kršćana u nastajanju suvremenoga ateizma.

           4. Teme, koje je kardinal Šeper razložio u svojim interventnima, našle su izričaj kako u koncilskim dokumentima, tako i u poslijekoncilskim i jasno je stoga zašto ga je papa Pavao VI. imenovao prefektom Svete kongregacije za nauk vjere. Krećući se s velikom razboritošću i mudrošću u tim teškim godinama, kardinal Šeper se pobrinuo prije svega za reorganizaciju Dikasterija, obnovljena u svojim ciljevima i svojim metodama. U taj se kontekst posebice smješta objavljivanje Privremenoga statuta netom ustanovljene Međunarodne teološke komisije, kao i njezini prvi koraci, što vrijedi i za novu Papinsku biblijsku komisiju. Pod vodstvom kardinala Šepera Sveta kongregacija za nauk vjere, nasuprot pogrješkama i zastranjenima koja su se širila, izdan je čitav niz dokumenata koji su promicali i branili katolički nauk.

           Upravo tih godina njegova boravka u Rimu mogao sam produbiti poznanstvo s kardinalom Šeperom. Imao sam također radost ugostiti ga u svojoj krakovskoj nadbiskupiji, a za vrijeme jednoga od tih susreta prigodu pratiti ga u koncentracijski logor Auschwitz. Ponovno se prisjetiti kardinala Šepera, sada dvadeset godina nakon njegove smrti, znakovit nam je poticaj da nastavimo s obnovljenim zauzimanjem služiti Kristovu Evanđelju, prema rječitu primjeru koji nam je on ostavio.

           5. S obzirom na to želim ponajprije istaknuti njegovu ukorijenjenost u mjesnu Crkvu i u isto vrijeme njegov osjećaj pripadnosti sveopćoj Crkvi. Ta dva vidika ne samo da se uzajamno ne isključuju nego, štoviše, na vjerničkome putu kardinala Šepera jedan od drugoga crpe životnu snagu. Također nam i u tome služi kao primjer: kršćanin mora biti uronjen u narod i kulturu u kojoj živi da bi primio sve njihove valjane elemente, a u isto vrijeme nikada ne smije izgubiti svijest o pripadnosti mnogo većemu narodu, narodu Božjemu, koji prolazi svim vremenima, svim kontinentima i nalazi u Petrovoj stolici temeljno sredstvo jedinstva.”

Svoj govor sudionicima simpozija Papa je završio na hrvatskome ovim riječima:

           “Želim, osim toga, spomenuti i dušobrižnički stav kardinala Šepera, koji je uistinu znao biti ‘uzor stada’ (usp. 1 Pt 5,3) te je konačno zajedno sa svojim vjernicima, dajući im životom, riječima i radom onaj evanđeoski biljeg koji Gospodin traži od svojih slugu. On je u tome smislu poticaj za nas, današnje pastire, da se ne odvajamo od povjerenog nam puka, nego da zajedno s tim istim pukom idemo putovima povijesti, pazeći da uvijek svima navješćujemo poruku Kristove muke i slave. Same pak vjernike kardinal Šeper istodobno nastavlja pozivati da se pouzdaju u svoje pastire te pozorno slušaju njihov nauk i s velikodušnom raspoloživošću prihvaćaju dušobrižničke upute što ih daju skladno povezani s glavom Biskupskoga zbora, Petrovim Nasljednikom.

           Uz želju da ovaj znakoviti spomen potakne na obnovljeno zauzimanje za kršćansko svjedočenje, svima s ljubavlju udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 981 – 984; OR, 1. prosinca 2001.; Veritatem facientes in caritate, Zbornik radova Međunarodnoga simpozija o kardinalu Franji Šeperu, Zagreb, GK i KS, 2003., str. 34 – 37.

 

Euharistija je životna snaga Crkve

Hodočasnicima iz Hrvatske i Mostarsko-duvanjske biskupije na općoj audijenciji

Vatikan, 5. prosinca 2001.

           “Draga braćo i sestre, euharistija je sakrament ljubavi i vidljivi znak jedinstva onih koji su, posvećeni jednim jedinim krštenjem i pomazani Duhom Svetim, okupljeni oko biskupa, njihova pastira, i svećenikâ, njegovih suradnikâ, u služenju Crkvi. Ona je životna snaga Crkve i očituje njezinu narav. Pozdravljam hodočasnike iz Mostarsko-duvanjske biskupije i ostale hrvatske hodočasnike. Svima udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 1021.; OR, 6. prosinca 2001., str. 5; IKA, 5. prosinca 2001., str. 23.

 

Kristovo je rođenje vrelo one nade koja neće nikada iznevjeriti

Hodočasnicima na općoj audijenciji

Vatikan, 19. prosinca 2001.

           “Dragi hrvatski hodočasnici, sve vas pozdravljam. Dobro došli! Skorašnja svetkovina Božića ispunila vaša srca evanđeoskom radošću. Otajstvo Sina Božjega, koji je utjelovljenjem postao naš brat, neka nadahnjuje vaše zalaganje za izgradnju uvijek sve ljudskijega društva. Kristovo je rođenje, naime, vrelo one nade, koja ne će nikada iznevjeriti i koju smo pozvani navješćivati i svjedočiti. Od srca udjeljujem apostolski blagoslov svakomu od vas i vašim obiteljima. Hvaljen Isus i Marija!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 1139; OR, 20. prosinca 2001., str. 5.

 

Božićna čestitka

Vatikan, Trg sv. Petra, Božić, 25. prosinca 2001.

Na kraju božićne poruke prigodom blagoslova Urbi et Orbi Sveti Otac je s glavne lože bazilike sv. Petra čestitao Božić na 60 jezika; čestitka na hrvatskome bila je na 14. mjestu:

           “Sretan Božić, Isusovo porođenje!”

Ins., XXIV., 2, 2001., str. 1168.