Komisija »Pravda i mir« (Iustitia et pax) Hrvatske biskupske konferencije na svome izvanrednom sastanku u Zagrebu 7. prosinca 1995. razmatrala je posljedice i reagiranja javnosti poslije mirovnih sporazuma o Bosni i Hercegovini koji su parafirani u Daytonu, a bit će polovicom prosinca potpisani u Parizu. Na sastanku je odlučeno da se Komisija obrati javnosti sljedećom

IZJAVOM

Dio javnosti, frustriran pojedinostima iz Daytonskog sporazuma, obraća se Katoličkoj crkvi u Hrvata, a nerijetko je i proziva. Budući da naši najviši crkveni predstojnici – kako su sami javno izjavili – ne samo da nisu bili pitani za mišljenje, nego ni naknadno obaviješteni o sadržaju pregovora, Crkva ne može snositi odgovornost za posljedice Daytonskog sporazuma.

Suočeni s velikom tajnovitošću mirovnih sporazuma u Daytonu – a tajnovitost nas uznemiruje i plaši – svjesni smo da nismo dostatno upoznati s detaljima sporazuma. No, Komisija se ne želi postaviti u ulogu eksperta za mirovni sporazumi, nego se osvrće na ono što je o sporazumu i njegovim posljedicama poznato u javnosti s moralnog stajališta.

Svjesni smo činjenice da je mir dobro u sebi, te nas raduje mogućnost uspostave mira na prostorima koji su dosad bili zahvaćeni ratom. Očekuje se da mirovni pregovori polaze od nepravdi učinjenih žrtvi, od prava povratka prognanih i izbjeglih u svoj zavičaj i jamstva mirnoga i dostojanstvenog života svim građanima, i od nužnosti poštivanja i zaštite ljudskih, nacionalnih i vjerskih prava. Moralno je nedopustiva politika etničkog čišćenja i preseljenja stanovništva.

Polazeći od tih moralnih postavki, dijelimo zabrinutost katolika i drugih građana Bosne i Hercegovine da Daytonski sporazum ne osigurava pravedan mir i ne jamči stvarnu zaštitu temeljnih ljudskih, vjerskih i nacionalnih prava.

Zabrinjava nas mogućnost da se tim mirovnim sporazumom nagrađuje agresor, a dodatno oštećuje žrtva.

Žalimo što se – poslije tolikih žrtava ljudskih života – nudi eksperiment do sada nepoznatoga državnog uređenja za Bosnu i Hercegovinu, koje uvodi podjelu na upravna područja koja smjeraju etničkoj čistoći, te predstavlja opasnost novih sukoba.

Pridružujemo se mišljenju da je razdioba nadležnosti u Bosni i Hercegovini po načelu 49:51 posto nepravedna.

Također se pridružujemo bolnom kriku katolika Bosanske posavine što se tim sporazumom legalizira agresorovo osvajanje jedne od najvećih i najvažnijih kolijevki duhovnih zvanja Crkve u Hrvata, što vodi istrebljenju tamošnjih katoličkih zajednica.

Uznemiruju nas izjave da su u procesu postizanja mirovnog sporazuma zaobiđeni zakoniti predstavnici Hrvata Bosne i Hercegovine.

Ohrabrenje hrvatskih državnih tijela i političkih institucija da Daytonski sporazum omogućuje rješavanje nekih problema – pretpostavljamo i onih zbog kojih smo uznemireni mirnim i političkim putem – ostavlja nam nadu da će se neka pitanja u budućnosti pravednije riješiti.

U Zagrebu, 7. prosinca 1995.

mons. Marko Culej

predsjednik Komisije »Iustitia et pax« HBK