130. obljetnica rođenja slikara Gabrijela Jurkića

Zagreb, (IKA) – U organizaciji Matice hrvatske Zagreb i Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno obilježena je 23. ožujka u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu 130. obljetnica rođenja slikara Gabrijela Jurkića (Livno, 24. ožujka 1886. – 25. veljače 1974.).
Uime domaćina okupljene je pozdravio akademik Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske Zagreb. Prof. dr. Marijan Šunjić, bivši veleposlanik RH pri Svetoj Stolici, obratio se prisutnima uime obitelji Gabrijela Jurkića, istaknuvši da je sutra 130. obljetnica slikara Gabrijela ali i njegova brata blizanca književnika Mirka Jurkića, koji je bio dugogodišnji tajnik i u upravi Matice hrvatske. Gvardijan franjevačkog samostana Gorica Livno fra Miroslav Ištuk rekao je kako je i sam Gabrijel Jurkić želio postati franjevac, ali okolnosti to nisu dopuštale. Mirno radeći proživio je u samostanu osamnaest godina i iz zahvalnosti darovao samostanu svu svoju ostavštinu.
U organizacionom programu sudjelovao je i Gabrijelov đak akademski slikar Ivica Šiško, profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji je s mr. Božom Biškupićem, bivšim ministrom kulture RH, zaslužan za stalni postav izložbe Gabrijela Jurkića u Memorijalnom muzeja Gorica u Livnu. Ravnatelj Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica Livno Josip Gelo rekao je da su od godine 1956. Gabrijel i njegova žena književnica Štefa Jurkić živjeli u izdvojenom apartmanu pri franjevačkom samostanu Gorica, dodavši kako je ostalo 150 njegovih ulja na platnu i oko šest tisuća crteža, skica i krokija. Dr. Vine Mihaljević, znanstveni savjetnik Instituta Ivo Pilar u Zagrebu, podijelio je s publikom svoja sjećanja na dvogodišnje druženje s već izmorenim, slabovidnim, umjetnikom, opisavši ga kao “tankoćutnog gospodina ljubitelja prirode Božje”. Književnik dr. Vinko Brešić, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govorio je o Livnu i njegovom duhovnom identitetu, a to su priroda i ljudi. Nabrojio je književnike koji dolaze iz Livna (fra Eugena Matića, Mirka Jurkića i Štefu Jurkić) te tridesetak slikara među kojima je i nazočni profesor Ivica Šiško. Dr. Ivanka Reberski, umirovljena znanstvena savjetnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, temeljito je opisala životni put i djelo te okolnosti u kojima je djelovao samozatajni veliki slikar Gabrijel Jurkić. Bio je jedan od najvećih pejzažista svojega vremena i imao gotovo religiozni odnos prema prirodi. Kroz program je vodio mr. Niko Vidović. U glazbenom dijelu programa nastupile su mlade pijanistice Iva Ljubičić i Kosjenka Turkulin izvevši četveroručno na glasoviru ciklus Moja domovina B. Smetane i Prvi stavak iz sonate opus 17 H. Goetza.