Antun Kukuljević Sakcinski, otac Ivana Kukuljevića Sakcinskog, preminuo je 28. kolovoza 1851. godine, a njegov grob nalazi se uz kapelu Svetog Duha. Ondje je Antunov sin Ivan dao podići križ od lijevanog željeza s natpisom na glagoljici: „Zahvalni sin svome otcu“. U povodu 170. obljetnice njegove smrti, brigom župljana Župe sv. Martina iz Varaždinskih Toplica i ogranka Matice Hrvatske Varaždinske Toplice, obnovljena je grobnica i spomenuti križ.

Misu je predvodio domaći župnik i dekan Varaždinskotopličkog dekanata preč. Stjepan Mostečak. Razmišljajući nad riječima iz evanđelja o darovanim talentima od Boga čovjeku, preč. Mostečak potaknuo je okupljene da se sjete obitelji Sakcinski. Kako su oni brinuli o talentima koje im je Bog dao.

„Antun Kukuljević, kao otac koji se brinuo za devetero djece – pa to su talenti, tih devetero djece, to je bio veliki Božji dar u ono vrijeme za hrvatski narod. Zato se s ponosom danas sjećamo obitelji Sakcinski na dan Antunove smrti prije 170 godina. Prošlo je puno vremena, ali mi ga nismo zaboravili i ne želimo zaboraviti naše velikane. Uvijek ih se rado sjetimo, rado posegnimo za onim što su nam oni ostavili, a ostavili su nam jedan sjajan primjer i svijetli trag naše hrvatske povijesti. I Varaždin, i Toplice i ostala mjesta gdje su živjeli, mogu biti ponosni na njih, a mi na poseban način, jer ovdje uz našu kapelu čuvamo grob Antuna Kukuljevića, važnoga za našu povjesnicu. I neka ova misa bude doista žrtva hvale za toga čovjeka kojega nam je Bog podario našem hrvatskom narodu“, poručio je u propovijedi preč. Mostečak.

Prigodni program nakon mise organizirali su Matica hrvatska – ogranak Varaždinske Toplice i Družba Braće hrvatskog zmaja iz Varaždina. Prigodno predavanje u spomen na Antuna Kukuljevića Sakcinskog održao je prof. Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu, koji je ovom prigodom bio i izaslanik ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek. Sve okupljene prof. Hrelja pozdravio je i uime Družbe Braće hrvatskog zmaja te podsjetio kako je upravo Družba postavila spomen ploču Ivanu i Antunu Kukuljeviću na kapeli Svetog Duha 1993. godine.

Prof. Hrelja je nadalje u preglednom referatu upoznao okupljene s činjenicama zbog kojih je Antun Kukuljević Sakcinski doista zaslužio trajno mjesto u hrvatskoj povjesnici. „Iako je daleko manje o njemu pisano i daleko manje je poznat od svog sina Ivana, Antun Kukuljević Sakcinski također je stekao velike i nezaboravne zasluge za hrvatski narod, za obranu hrvatskog nacionalnog bića, hrvatske kulture i hrvatskog jezika“, istaknuo je Hrelja. Najveći doprinos obrani hrvatskih nacionalnih interesa Antun Kukuljević je postigao kao vrhovni ravnatelj škola u Hrvatskoj i tu dužnost obnašao je punih sedam godina.

„Ono što je značajno jest da se kao vrhovni ravnatelj škola odlučno suprotstavljao mađarizaciji odnosno pokušajima Mađara da uvedu mađarski kao nastavni jezik u hrvatske pučke škole, gimnazije i na hrvatska učilišta“, rekao je Hrelja.

Rekao je kako je Antun Kukuljević isticao da, kao prvo, hrvatski đaci i studenti vrlo malo znaju mađarskog jezika te neće moći pratiti nastavu na mađarskom jeziku, a od hrvatskih profesora vrlo malo njih može predavati na mađarskom jeziku. „Zbog toga se, naravno, zamjerio Ugarskom namjesničkom vijeću koje je zapravo bila Vlada za Mađarsku i Hrvatsku. Oni su poduzimali sve kako bi ga uspjeli smijeniti i u tome su na kraju i uspjeli. Došlo je do nemira studentske mladeži u Karlovcu za što su okrivili samog Kukuljevića, odnosno okrivili su ga da nije ništa poduzeo da se to spriječi, da je bio vrlo blag prema prekršiteljima javnog reda i mira i tadašnji kralj Habsburške monarhije Ferdinand V. donio je dekret o smjeni Kukuljevića s mjesta vrhovnog upravitelja škola u Hrvatskoj“, kazao je Hrelja.

U vrijeme vođenja školstva Antuna Kukuljevića Sakcinskog otvoreno je 49 novih škola i u nastavu uveden Gajev pravopis. Godine 1804. kupio je vinogradski posjed Kamenu goricu na Valpovcu, najvišem vrhu iznad Varaždinskih Toplica. Dao je sagraditi zidanu kuriju, a posjed nazvao Tonimir u spomen na rano preminulu suprugu Antoniju s kojom je imao devetero djece.

U programu obilježavanja 170. obljetnice smrti Antuna Kukuljevića Sakcinskog u Varaždinskim Toplicama uime središnjice Matice hrvatske okupljene je pozdravio i predsjednik varaždinskog ogranka Ernest Fišer. U glazbenom dijelu nastupila je Marija Horvatić dok je Marija Jurendić interpretirala stihove pjesnikinje Katarine Zadravec, koja je upravo za ovu prigodu napisala pjesmu posvećenu Antunu Kukuljeviću Sakcinskom.

Kroz program je vodio predsjednik ogranka Matice hrvatske Varaždinske Toplice Stjepan Juranić koji se na kraju spomenuo i nedavno preminule njihove predsjednice za koju je rekao kako je učinila neizmjerno puno za toplički ogranak. „Da nje nije bilo, vjerojatno ne bi bilo ni Ogranka, jer žalosna je činjenica da se u posljednjih nekoliko godina ugasilo više od 50 ogranaka Matice hrvatske“, poručio je Juranić, zahvalio svima okupljenima na dolasku te pozvao na predstojeće programe Matice hrvatske ogranka Varaždinskih Toplica „Kukuljevićeve dane“ i „Topličke orguljaške večeri“.