U proslavi vrijednog srebrnog jubileja sa zajednicom od šest redovnica koliko ih sada živi u samostanskoj kući u Bibinjama koja se nalazi pokraj bibinjske župne crkve, sudjelovale su karmelićanke pristigle iz samostana Karmelićanki BSI iz Hrvatske. To su mjesta: zagrebački Vrhovec i Hrvatski Leskovac, Strmec (Sveta Nedjelja), Poredje (Hrvatsko zagorje), Slavonski Brod, Gabela polje u BiH, a sestre još imaju samostane u Splitu i u Puntu na Krku.

U proslavi je sudjelovala i s. Kristina Pišković, provincijalna poglavarica Hrvatske provincije sv. Male Terezije Karmelićanki Božanskog Srca Isusova, koja je na kraju mise uputila i prigodnu zahvalnu riječ.

„Kada se slavi neki jubilej u obitelji, zajednici, narodu, onda se prije toga ljudi nastoje negdje malo sabrati, malo razmišljati, Bogu zahvaljivati. I mi smo došli Bogu zahvaliti za taj jubilej, za prisutnost sestara u Bibinjama i za karizmu utemeljiteljice bl. Marije Terezije od sv. Josipa, koja je prije stotinu godinu došla u našu domovinu Hrvatsku, a prije 25 godina u Bibinje. Zahvalni smo Bogu za taj zahvat. Euharistijsko slavlje je najviši vid zahvale Bogu za 25 godina prisutnosti sestara karmelićanki u Zadarskoj nadbiskupiji“, rekao je nadbiskup Puljić, podsjetivši da je upravo s karmelićankama u Bibinjama imao jedan od prvih pastirskih susreta kada je kao nadbiskup preuzeo katedru zadarskih nadbiskupa.

„Kad sam prije jedanaest godina stigao u Zadar, 12. rujna 2010. g. blagoslovio sam novoizgrađeni samostan ‘Sv. obitelji karmelićanki Božanskog Srca Isusova’ u Bibinjama, na spomen Imena Marijina i Gospe od hrvatskoga krsnog zavjeta“, rekao je mons. Puljić. U sklopu samostana karmelićanki u Bibinjama nalazi se dječji vrtić Svete Male Terezije koji u velikom broju pohađaju brojna bibinjska djeca, roditelja zahvalnih za taj dar i služenje sestara u Bibinjama koje krasi veliki natalitet i obitelji s više djece.

Nadbiskup je u propovijedi predstavio prisutnost Karmelićanki BSI u svijetu. „Sestre te Družbe bave se odgojem mladeži i djelima milosrđa, a prisutne su na tri kontinenta: na američkom kontinentu: Brazil, Kanada, Nikaragva,  SAD, Venezuela, u Africi: Kamerun i Nigerija te u Europi: Austrija, Njemačka, Island, Italija, Nizozemska, Rusija, Mađarska i Hrvatska. Zanimljiv je podatak iz života bl. Marije Terezije od sv. Josipa, utemeljiteljice karmelićanski BSI, koja je za boravka u Americi 1913. g. opisala svoj susret sa siromašnim doseljenicima iz Europe, među kojima i s Hrvatima.

U pismu zagrebačkom nadbiskupu Antunu Baueru s kojim je imala korespondenciju, kaže kako se žele „milosrdno zauzeti za te iseljenike“, i dodaje kako ih je „prema zahtjevima zvanja sabrala Božja Providnost iz različitih naroda tako da se u Družbi govori 11 jezika. Samo nam još nedostaju sestre Hrvatice“. 

Na kraju pisma dodaje kako „nema riječi kojima bi opisala svoju čežnju za jednom kućom u Zagrebu“„, podsjetio je nadbiskup Puljić, rekavši kako su sestre u Bibinjama na svetkovinu Presvetog Trojstva, 11. lipnja 2017., iskazale zahvalnost Bogu za 100. obljetnicu dolaska Karmelićanki BSI u Hrvatsku.

Sestre su došle u Hrvatsku iz Beča 1917. g. te su se u dogovoru s nadbiskupom Bauerom privremeno bile smjestile na zagrebačkom Ksaveru, a onda u Hrvatskom Leskovcu pokraj Zagreba.

„U tu visoku 100. obljetnicu nazočnosti sestara karmelićanki BSI u Hrvatskoj, umrežuje se i srebrni jubilej 25 godina dolaska sestara karmelićanki u Bibinje 1996. g., kada je u Bibinjama župnik bio don Anđelko Buljat“, rekao je mons. Puljić, dodavši kako je „za razumijevanje duha Karmela važno spomenuti dvije biblijske osobe: prva je starozavjetni prorok Ilija koji je živio u Božjoj prisutnosti na gori Karmelu, odatle i naziv karmelićani te je gorljivo revnovao za Božju slavu. Druga osoba je osoba Novoga zavjeta, Marija, uzor žene koja moli, sluša i prima Božju Riječ, žrtvuje se i prinosi te u svom srcu duboko proživljava otajstvo spasenja i o njemu razmišlja. To je taj kontemplativni vid i usmjerenje Karmela i svih koji se oduševljavaju karmelskom karizmom“, istaknuo je mons. Puljić.

Nadbiskup je pojasnio i poruku navještenog evanđelja o čudu umnažanja kruha i riba koje opisuju sva četvorica evanđelista. „To je jedino čudo, od 44 pojedinačno opisana čuda, koja su sva četiri evanđelista potanko prikazala, svaki na svoj način“, istaknuo je mons. Puljić. Tumačeći kako je simbolika toga Isusova čina, umnažanja kruha, primjenjiva i prepoznatljiva i u životu karmelićanki BSI, nadbiskup Puljić je poručio: Djelovanje karmelićanki BSI je „suvremeno čudo umnažanja kruhova u dvadesetom stoljeću povijesti Crkve“.

„Ivan je zabilježio kako Isus vidi silan svijet, pa upita Filipa, jednog od učenika: „Gdje kupiti kruha da ovi blaguju?“. Zanimljivo je osjetiti u toj prispodobi kako se Isus želi osloniti na svoje suradnike i angažira ih, pita ih, kaže im: Pođite, donesite kruha i ribu. Bog koji može sve učiniti, neće bez nas ljudi. Hoće našu ruku, naše oči, naše srce, našu dušu. Bog hoće nas, da mu pomognemo kako nahraniti ljude Božjom riječju i njegovim otajstvima“, istaknuo je mons. Puljić.

„Filip je Isusu odgovorio: „Za dvjesto denara kruha ne bi bilo dosta da svaki nešto malo dobije“. Andrija je rekao da se tu nalazi dječak koji ima pet ječmenih kruhova i dvije ribice. Ali što je to za tolike?“. Reče Isus: „Neka ljudi posjedaju“, bilo je puno trave na tom mjestu. Poslije božanskih riječi Isus prelazi na božansko djelo umnažanja kruha za tisuće ljudi. Isus je uzeo pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo, izreče blagoslov pa razlomi kruhove i davaše učenicima da posluže ljude. Isus opet angažira učenike da posluže ljude. Ne može bez njih. Želi našu pomoć: Budite mi pomoć, s vama želim biti blizu ljudima, s vama želim činiti ono što je Otac planirao po meni, da nastavite dalje“, rekao je nadbiskup, naglasivši kako „Isus traži angažiranje učenika, njihovo brojenje. Budi u njima nadu. Traži od njih suradnju da nešto učine, da odu i vide. Ne dopušta im ljenčariti i kukati. Najlakše je kukati, a pogotovo ljenčariti, i onda je netko treći kriv“, upozorio je mons. Puljić.

Učenici su se razočarali jer su imali samo pet kruhova i dvije ribe, a velik je broj ljudi. „Isus ih sokoli neka se ne predaju, neka vjeruju. I neka donesu što imaju, pet kruhova i dvije ribice. Isus zna što će od toga učiniti. Isus stavlja kruhove i ribice preda se. Podiže ruke i pogled prema Ocu nebeskom i moli ga za blagoslov: „Blagoslovljen da si, Gospodine Bože svega svijeta, od tvoje darežljivosti primismo kruh i ribe što ti ih prinosimo. Ovaj plod zemlje, mora i rada ruku čovječjih postat će nam kruhom života“. Sve kao u prikaznoj misnoj molitvi za oltarom“, rekao je nadbiskup.

Pojasnio je i simboličko značenje pet kruhova i dvije ribe za naš život. „Pet kruhova je pet tjelesnih talenata, a dvije ribice su dvije duhovne sposobnosti. Gospodin uzima pet ljudskih darova: vid, sluh, govor, hod i pokret i dvije duhovne moći: razum i slobodu, pa šalje apostole neka to razdijele okupljenim tisućama koje su došle slušati svoga Učitelja. Važno je uočiti da se Isus služi isključivo apostolima da prenesu njegov kruh ljudima: Budite moji posrednici, budite moji apostoli, suradnici. Bez vas ne mogu učiniti. Isus i sve u društvu želi angažirati kako bi se pomoglo onima kojima treba pomoći. Isus ne može bez apostola, a apostoli pogotovo ne mogu bez Isusa. Tako smo u srcu Crkve koja nas uči da se ne možemo vinuti do Boga bez konkretne Crkve koja je znak i oruđe jedinstva s Bogom. Ljudi trebaju Božju blizinu, a Bog treba ljudsko srce i ruke“, poručio je nadbiskup Puljić, istaknuvši: „Kako je važno imati taj osjećaj – ne mogu sam. Potreban mi je otac, majka, brat, sestra, susjed, svećenik, časna sestra, biskup. Potrebni su mi drugi. Trudimo se zajedno ploviti i pomozimo jedni drugima da se spasimo. Ljudi trebaju Božju blizinu, a Bog treba naše ljudsko srce i naše ruke“, potaknuo je mons. Puljić.

Nadbiskup je rekao da je Družba karmelićanki BSI prije petnaest godina imala 454 redovnice u 53 samostana, od čega deset u Hrvatskoj gdje je Družba prisutna od 1917. g. Usporedo s tim pohvalio je i djelovanje sestara Misionarki ljubavi, koje su još za života svoje utemeljiteljice sv. Majke Terezije vodile 456 centara u više od stotinu zemalja, hranile oko 500.000 obitelji, liječile 90.000 gubavih, 20.000 djece iz sirotinjskih četvrti pohađalo je njihove škole, a 17.000 odbačenih primalo je pomoć i njegu u svojim domovima.

„Od male Agneze Bojadžiju koja se rodila u Skopju 1910., od njenih ‘pet tjelesnih darova i dvije duhovne ribice’, namnožilo se 5230 sestara u 766 samostana diljem svijeta. Nije čudo da je sv. Ivan Pavao II. 2002. g. proglasio Majku Tereziju blaženom, a da nije prošlo ni šest godina od njezine smrti 1997. g.

Djelo bl. Marije Terezije od sv. Josipa i djelo Majke Terezije, misionarke ljubavi, prava su djela milosrđa prema ljudima u dvadesetom stoljeću povijesti Crkve. Isus nastavlja činiti svoja čuda. Čuda umnažanja kruha i riba, čuda pomoći, čuda spasenja, otajstvena čuda koja se događaju u njegovoj Crkvi, da se svi zajedno spasimo. Ona su, uz brojna djela drugih utemeljitelja posvećenog života, pravo ‘suvremeno čudo umnažanja kruhova“, poručio je mons. Puljić.

„Dok se prisjećamo srebrnog jubileja nazočnosti sestara karmelićanki u župi sv. Roka u Bibinjama, Bogu zahvaljujemo za to ‘kafarnaumsko umnažanje kruhova’, u današnjem svijetu po Bogu posvećenim osobama po kojima Isus i danas nastavlja činiti svoje čudo milosrđa i dobrote“, poručio je mons. Puljić. Podsjetio je na riječi pape Franje iz njegove pobudnice ‘Radost evanđelja’ koju je uputio svim kršćanima, pa nas poziva i potiče: „Ne dopustimo da nam se ukrade misijski zanos i radost evangelizacije“.

„Svi smo na to pozvani, na radost prijenosa onoga što smo primili, na radost zbog milosti koju smo dobili, radost koju nam je Gospodin darovao. To nije naša zasluga, naše privatno vlasništvo. Sve što imamo, milost da smo djeca Božja i članovi Crkve, sve je to Božji dar. Taj dar dužni smo čuvati i dijeliti, pomagati drugima da osjete što znači Božji dar i Božje kraljevstvo. Neka poštovanim sestrama karmelićankama i svim vjernicima, bl. Marija Terezija od sv. Josipa pomogne ostvarivati ideale misijskog zanosa i evangelizacije, bratske ljubavi i zajedništva u našem izazovnom vremenu“, poželio je nadbiskup Puljić.

U misi su suslavili generalni vikar Zadarske nadbiskupije mons. Josip Lenkić, rodom Bibinjac i još dvojica bibinjskih svećenika rodom: Mario Sikirić i Stipe Mustapić, don Anđelko Buljat, nekadašnji bibinjski župnik i don Damir Šehić, tajnik zadarskog nadbiskupa.

Bibinjski župnik don Zdenko Milić u prigodnom obraćanju na početku mise čestitao je karmelićankama srebrni jubilej njihovog djelovanja u župi Bibinje. „Vaš rad na slavu Božju i na spas duša duboko je utkan u život naše župe te vam od srca zahvaljujem za sve što ste učinili i činite u našoj župi sv. Roka. Bibinje su velika i zahtjevna župa i traži puno suradnika koji će zauzeto raditi na njivi Gospodnjoj. Prilike koje su bile prije 25 godina nisu iste kao danas. Svako vrijeme ima svoje izazove. No, u svakom vremenu pozvani smo širiti Kristovu radosnu vijest molitvom, djelom i riječju“, potaknuo je don Zdenko, rekavši da je Bog sestre karmelićanke pozvao da daju svoj doprinos rastu Kraljevstva Božjeg u zadarskoj sredini, u starodrevnoj bibinjskoj župi.

„Neka vas i dalje vodi geslo vaše blažene utemeljiteljice Marije Terezije od sv. Josipa: ‘Boga u svima gledati, Bogu u svima služiti, Boga u svima ljubiti’. U ovoj Godini sv. Josipa i Godini obitelji pratio vas zagovor vaše blažene utemeljiteljice, sv. Roka, bl. Alojzija Stepinca i Svete Nazaretske obitelji“, poručio je don Zdenko karmelićankama BSI.

Župljanima Bibinja zahvalio je za molitvenu i materijalnu podršku koju oduvijek pružaju karmelićankama „u njihovom odgovornom i savjesnom radu s djecom, mladima i odraslima u vrtiću, u katehizaciji, liturgijskom pjevanju, susretu s bolesnicima te u raznim drugim djelatnostima. Budimo i dalje međusobno povezani, kako bismo s Božjom pomoću i u ovom izazovnom vremenu doprinijeli da Isus Krist, naš jedini Spasitelj, bude prisutniji u ovom svijetu“, poručio je bibinjski župnik don Zdenko Milić.

Misu je pjevanjem pratio bibinjski župni sastav mladih Magnificat pod vodstvom Ivice Kere. Prije mise održana je Akademija za vrijeme koje je s. Andreja Petravić, predstojnica bibinjskog samostana karmelićanki BSI, predstavila povijesni razvoj 25-godišnjeg pastoralno bogatog i raznovrsnog djelovanja sestara karmelićanki u Bibinjama.