Prije točno 30 godina, dana 28. svibnja 1991. godine na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu prvi put je održana službena smotra postrojbe koja je predala prijavak hrvatskom predsjedniku i vrhovnom zapovjedniku dr. sc. Franji Tuđmanu, te je tim činom i službeno započelo osnivanje Oružanih snaga Republike Hrvatske.

U legendarnom mimohodu sudjelovalo je 800 hrvatskih vojnika i policajaca. Rame uz rame prvim brigadama Zbora narodne garde, među ostalim, bile su i Počasna predsjednička garda, kao i postrojba sinjskih alkara.

Hrvatske oružane snage 1991. godine imale su ukupno 60 tisuća pripadnika 

Zbor narodne garde, kao preteča Hrvatske vojske, bila je profesionalna, uniformirana, oružana formacija, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj. Ustrojen je kao odgovor nove hrvatske države na odluku jugoslavenskog Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSZNO) o razoružanju Teritorijalne obrane (TO) u Hrvatskoj te premještaj naoružanja Teritorijalne obrane u skladišta Jugoslavenske narodne armije (JNA) na području Hrvatske (svibanj 1990.).

Drugi razlog je bila činjenica da mlada hrvatska država nije bila u mogućnosti u to vrijeme osigurati teritorijalnu cjelovitost u svojim državnim granicama, kao i funkcioniranje pravnog poretka na svome cjelokupnom državnom području, jer su dio teritorija, odnosno prometnica, ali i institucija Republike Hrvatske zaposjeli pobunjeni Srbi u Hrvatskoj.

Postrojavanje Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu u Kranjčevićevoj 28. svibnja 1991. godine / Foto: hrvatski-vojnik.hr

Zapovjedništvo ZNG-a formirano je krajem srpnja 1991. godine, a potom su osnovana zapovjedništva za istočnu Slavoniju, banijsko-kordunsko područje, ličko područje, srednju i sjevernu Dalmaciju, te za južnu Dalmaciju. U kolovozu 1991. osnovano je i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa Zbora narodne garde, čime se zaokružilo ustrojstvo obrambenog ustrojstva Republike Hrvatske. U to vrijeme Oružane snage imale su ukupno 60 tisuća pripadnika, od čega je 30 tisuća pripadnika bilo u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova (MUP).

Od Zbora narodne garde do Hrvatske vojske

Na temelju  Zakona o obrani, koji je donesen u rujnu 1991. godine, oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV), a 21. rujna 1991. uspostavlja se Glavni stožer Hrvatske vojske (GSHV), s prvim načelnikom Glavnog stožera generalom Antonom Tusom. U toj prigodi kao poseban, profesionalni, sastav HV-a zadržan je Zbor narodne garde, a pričuvni sastav Zbora narodne garde i Teritorijalne obrane postao je pričuvni sastav Hrvatske vojske.

Dana 3. studenoga 1991. godine postrojbe Zbora narodne garde preimenovane su u Hrvatsku vojsku.

Sve su to bile vojne, policijske, administrativne, pa i političke, pretpostavke da ovako organizacijski, ali i logistički, vojnom i policijskom opremom ojačana i integrirana Hrvatska vojska i Hrvatska policija krenu u brojne ratne operacije oslobađanja okupiranih hrvatskih teritorija u velikosrpskoj agresiji koju je predvodila Jugoslavenska narodna armija (JNA).

Agresoru su pomagali pobunjeni Srbi u Republici Hrvatskoj nadajući se da će okupirana hrvatska područja pripojiti drevnom utopističkom projektu velike Srbije iz sredine 19. stoljeća, a koji se aktualizirao krajem 80-tih godina prošlog stoljeća u režiji akademika Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), a koji je objeručke prihvatio čelnik srpskih (jugoslavenskih) komunista Slobodan Milošević te se stavio na čelo toga projekta i na čelo same JNA – i krenuo u vojnu agresiju na Hrvatsku, ali i Bosnu i Hercegovinu.

Prvi hrvatski predsjednik dr. sc. Franjo Tuđman / Foto: predsjednik.hr

Najpoznatije vojno-redarstvene operacije 

Međutim, osnažena Hrvatska vojska i policija, ljudstvom, iskustvom i tehnikom, tijekom obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata (1991. – 1995.) ostvaruje uspjeh za uspjehom na ratom zahvaćenim područjima i polako, ali sigurno, oslobađa zemlju od velikosrpskog agresora i okupatora.

Hrvatski vojnici i policajci veličanstvenim vojno-redarstvenim osloboditeljskim operacijama, od kojih su najpoznatije “Orkan ‘91” (30. listopada 1991. – 3. siječnja 1992.), zatim “Maslenica – Gusar” (siječanj 1993.), “Zima ‘94” (studeni – prosinac 1994.), “Bljesak” (početak svibnja 1995.), “Ljeto ‘95” (srpanj 1995.), i na kraju “Oluja” (od 4. do 7. kolovoza 1995.), te “Maestral” (rujan 1995.), “Južni potez” (listopad 1995.) i “Grom” (studeni 1995.) pobjednički okončavaju rat na hrvatskim prostorima, koji se formalno okončao mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998. godine kada su istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem vraćeni u sastav Republike Hrvatske.

Hrvatska vojska nakon Domovinskog rata

U mirnodopsko vrijeme nakon Domovinskog rata razvidno je da se Hrvatska vojska transformirala iz ratne u mirnodopsku vojnu silu. Završetkom rata otvoreno je novo poglavlje stvaranja moderno opremljene, naoružane i vrhunski obučene vojske.

Danas su nova tehnika i borbeni sustavi u svim granama Hrvatske vojske. U skladu s tim, Republike Hrvatska je 1. travnja 2009. godine postala punopravna članica Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Štoviše, Republike Hrvatska i Hrvatska vojska integraciju u NATO završile su u rekordnom roku.

Danas je, dakle, Hrvatska vojska integrirana, moderna, mobilna i učinkovita vojna sila koja – uz jamstvo sigurnosti svim građanima Republike Hrvatske – aktivno pridonosi sustavu kolektivne sigurnosti zemalja članica NATO-a, ali i svjetskom miru na globalnoj razini.

Republike Hrvatska, kao punopravna članica Ujedinjenih naroda, Europske Unije i NATO-a, već je više od 20 godina kroz pripadnike Hrvatske vojske nazočna u međunarodnim mirovnim misijama, operacijama i aktivnostima od Litve, Poljske i Kosova, preko Zapadne Sahare i Sredozemlja, do Iraka i Afganistana, potaknuta potrebom pružanja humanitarne pomoći u nesrećama, stradanjima, patnjama i velikim razaranjima.
Primjerice, Hrvatska vojska danas sudjeluje u 10 međunarodnih mirovnih misija i operacija u svijetu.

Vojska aktivno pomaže hrvatskim građanima u prirodnim katastrofama

Hrvatska vojska pokazala se snagom koja će među prvima priskočiti u pomoć stanovništvu i civilnim institucijama u prirodnim nepogodama ili katastrofama. Nezamjenjiva je uloga Hrvatske vojske u gašenju velikih šumskih požara, snježnim nepogodama, poplavama, potresima i drugim prirodnim katastrofama.

Vojne snage priskočile su pomoći Banovini i Zagrebu nakon razornih potresa i stavile na raspolaganje i ljudstvo i materijalno-tehnička sredstva, kako bi se što prije pružila pomoć stradalim građanima, ali i institucijama u otklonjanju posljedica potresa i nastojanju da se život što prije normalizira.
Također, vojska je sudjelovala i u povijesnom skidanju tornja zagrebačke katedrale, koji je prijetio urušavanjem.

Pripadnici Hrvatske vojske dali su veliki doprinos i u borbi protiv pandemije koronavirusa. Uz pružanje logističke pomoći zdravstvenim ustanovama diljem Hrvatske, odnosno izgradnjom ekspedicijskih kampova i šatora za smještaj oboljelih ili za potrebe obavljanja trijažnih postupaka ili za druge civilne potrebe.

Pomoć je pružilo i vojno zdravstveno osoblje Hrvatske vojske. Također, Hrvatska vojska pruža potporu Kriznom stožeru Ministarstva zdravstva osiguranjem helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji su prilagođeni za potrebe prevoženja pacijenata oboljelih od COVID-19.

Hrvatska vojska u potpunosti opravdava svoju ulogu jedne od ključnih sastavnica sustava domovinske sigurnosti.

PREDVIĐENI PROGRAM PROSLAVE 30. OBLJETNICE USTROJA HRVATSKE VOJSKE
Petak, 28. svibnja 2021.

8.00 – 9.00 Prelet zrakoplova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva iznad Republike Hrvatske

9.00 Polaganje vijenaca i paljenje svijeća
Spomen-park kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli
Ispred Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja
Posljednje počivalište dr. Franje Tuđmana, prvog Predsjednika RH
Zajednička grobnica za neidentificirane žrtve Domovinskog rata – Kenotaf

10.00 – 21.00 Taktičko-tehnički (TT) zbor na ŠRC Jarun

10.00 Otvaranje TT zbora podizanjem zastave RH uz intoniranje himne

Tijekom dana
izložba naoružanja i opreme Oružanih snaga RH

Pokazne vježbe
Pukovnija vojne policije: Mogućnost i uporaba vodiča i službenih pasa
Počasno-zaštitna bojna: Vojno-akrobatska vježba

19.30 – 20.00 Letački program akrobatske grupe “Krila Oluje”

10.45 Misa zadušnica za stradale u Domovinskom ratu koju će predvoditi vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan u crkvi Sveta Mati Slobode

Polaganje vijenca pred spomen-obilježjem Sveta Mati Slobode

14.30 – 16.30 Svečana akademija u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u prigodi obilježavanja Dana Hrvatske vojske, Dana Hrvatske kopnene vojske i 30. obljetnice ustrojavanja Hrvatske vojske

18.00 – 18.55 Svečano postrojavanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na nogometnom stadionu u Kranjčevićevoj ulici

17.50 Polaganje vijenca na spomen-ploču utemeljenja Zbora narodne garde

18.05 – 18.15 Počasni plotuni topničke postrojbe, 30 plotuna, Medvedgrad

Prelet aviona MIG – 21

20.10 Glazbeni program Orkestra Oružanih snaga i US Army Banda Europe, Prisavlje 3. “Sunčana strana”

(izvor: morh.hr)