35. godina mladomisništva o. Marijana Dominika Kovača

Plešce, (IKA) – O. Marijan Dominik Kovač, rodom iz Plešci voditelj je Hrvatske katoličke misije u Hanau. Poznat je po svojim književnim radovima, suradnik je brojnih tiskovina, ali i humanitarni djelatnik, gdje se posebice istaknuo svojim doprinosom razrušenoj i stradaloj Hrvatskoj u tijeku Domovinskog rata. Bio je u mladosti učenik plešćanske i čabarske osnovne škole, vinkovački gimnazijalac. Tu se upoznao s o. Vinkom Peharom i odlučio stupiti u franjevački red. Nakon Vinkovaca pohađao je gimnaziju na Šalati u Zagrebu kao sjemeništarac u samostanu franjevaca konventualaca na Svetom Duhu. Prvu misu imao je 1968. g. te je kao svećenik bio srebrni jubilarac 1993. g. U pastoralnoj djelatnosti radio je u Zagrebu (Sveti Blaž), u Vinkovcima (Novo Selo), u Splitu, Molvama te na području Riječke nadbiskupije (Kukuljanovo – Škrljevo), a onda je prihvatio službu misionara za naše iseljenike u Hanau u Njemačkoj.
U prigodi posjeta Domovini, u rodnim Plešcima, o. Marijan govorio je o proteklih 35 godina od mladomisničkog slavlja i desetak godina humanitarnog djelovanja. Najupečatljivije u sjećanju mu je ostao dan svećeničkog zaređenja 31. ožujka 1968. g u Zagrebu na Svetom Duhu u tamošnjoj župnoj crkvi Sv. Antuna, gdje ga je zaredio tadašnji pomoćni zagrebački biskup Josip Lach, za provincijala, sada već pokojnog o. Marijana Žugaja. Mladu je misu prvo u Vinkovcima na Bijelu nedjelju, jer je po brojnoj rodbini i gimnazijskim školovanjem bio veoma vezan uz taj kraj, a onda još jednom 25. kolovoza u rodnome, krsnom mjestu Plešcima, u čabarskom kraju, što i smatra glavnim misničkim slavljem. Mladoj misi na prostoru velikog dvorišta Polčove kuće, na otvorenom, nazočilo je mnoštvo župljana i vjernika sa širih čabarsko goranskih prostora, te gostiju iz cijele Hrvatske ali i iz Australije, Njemačke i Francuske do Kanade i Amerike. Na mladoj misi propovijedao je subrat franjevac o. Alfonz Franjo Janeš, njegov rođeni bratić, a nazočilo je i stotinjak zagrebačkih redovnika. Bilo je to njihovo prvo pojavljivanje u pleškoj župi i njihov prvi susret s tim krajem. Idućih dana primio ga je kao mladomisnika, u nadbiskupiji, tadašnji nadbiskup Josip Pavlišić. Prisjetio se i tadašnjega mladog plešćanskog župnika Tomislava Šporčića, koji je organizirao misno slavlje.
O deset svojih objavljenih knjiga i više tisuća priloga u brojnim glasilima, o. Marijan je kazao: “Kada jednom uzmeš olovku ili danas kompjutor, ne možeš se više riješiti pisanja. Uvijek ima ideja koje treba razraditi, ali i događaja koje vrijedi zabilježiti. Držeći se onoga što nije zapisano ne postoji, nije se desilo, želio sam generaciji koja dolazi ostaviti dio sadašnjosti i prošlosti, pretočene u pisanu riječ. Moje knjige poput monografije Hrvatska katolička misija Hanau, zatim Stare slave djedovina, Plešce, ali i one posvećene životopisima svetaca poput sv. Antuna Padovanskog, sv. Klare, sv. Elizabete Tirinške i dr. nastale su kao rezultat brojnih proučavanja, istraživačkog rada i prikupljanja dokumenata, a sami korisnici najbolje će ocijeniti njihov značaj i kvalitetu. Ne želim sustati, materijala ima još dovoljno a želja mi je da još iscrpnije istražim i osvijetlim lik sv. Klare. Valjalo bi ažurirati neka već izdana djela, jer netom ste nešto objavili već drugi dan isto treba možda izmijeniti i osvježiti novim podacima”.
Njegov humanitarni karitativni rad, kao i cijele misijske zajednice u Hanau, najbolje je prikazan u monografiji o Hrvatskoj katoličkoj misiji Hanau-Fulda-Marburg, u kojoj je iznesen kronološki prikaz njihova socijalnoga, karitativnog i humanitarnog djelovanja u razdoblju Domovinskog rata. O pristizanju humanitarne pomoći primjerice na područje grada Čabra vrijedno je bilježio suradnik i povjerenik Misije novinar Željko Malnar. “Ta knjiga ostaje trajno svjedočanstvo takvoga našeg specifičnog djelovanja i mogu je preporučiti svima koje zanima naš rad u tim sudbonosnim danima za Hrvatsku”, rekao je o. Marijan. Dodao je kako unutar njihove zajednice postoji mreža socijalne službe pri Caritasu gdje rade dobrovoljci, tu je i “Hrvatski dom” i kulturno djelovanje s mladeži, njegovanje jezične kulture i očuvanje baštine i svijesti o pripadnosti hrvatskom narodu te na vraćanje korijenima. “Sve što radim izvan službe ipak je vezano za nju. Isto tako i moj hobi, moje spisateljsko djelovanje, naravno u okviru pastoralne službe, povezano je s mojom željom da afirmiram duhovne vrijednosti opisujući likove, junake, svece ili pak situacije i događanja”, kazao je voditelj je Hrvatske katoličke misije u Hanau.