Na kraju pregovora koji su trajali 4 dana i 4 noći, europske su vođe postigle povijesni dogovor o Fondu za oporavak koji je važan zaokret, ne samo zbog konkretnih učinaka koje će imati kako bi se izišlo iz krize koju je uzrokovala pandemija, nego zato što budućnosti Europske unije donosi nov način upravljanja odnosima među državama članicama.

Fond za oporavak ima proračun od 750 milijarda eura, od toga 390 milijarda bespovratnih sredstava i 360 milijarda zajmova. Države korisnice morat će vraćati iznose do kraja sedmogodišnjeg razdoblja proračuna Europske unije, to jest do kraja 2027. godine. Nizozemski premijer Mark Rutte rekao je da je zadovoljan zbog većih popusta koji proizlaze iz rabata, te je odobreni plan opisao kao „dobar paket za Nizozemsku i za Europu“. Rutte je bio vođa štedljivih zemalja.

„S 209 milijarda imamo mogućnost ponovo snažno pokrenuti Italiju i promijeniti njezino lice. Sada moramo trčati“, rekao je talijanski premijer Giuseppe Conte. Italija dobiva 28% od ukupnog Fonda za oporavak. „Danas postavljamo temelje za odgovor na krizu Covida-19, ne zaboravljajući na budućnost“, rekao je španjolski premijer Sanchez. Vrlo zadovoljna bila je i njemačka kancelarka Merkel, a francuski predsjednik Macron istaknuo je da je to povijesni dan za Europu.

„Radi se o značajnom otvaranju Europe logici solidarnosti koja će se sigurno odraziti i izvan kontinentalnih granica“, rekao je kardinal Hollerich. „Možemo reći da je Europa izabrala solidarnost, iako su učinjeni mnogi napori da bi se to postiglo. Zadovoljan sam da je to 27 članica postiglo. Europska unija mora izraziti solidarnost. To je u njezinoj naravi i to je dio DNA Europske unije“, istaknuo je.

„Mislim da Europa danas ima problema“, rekao je kardinal Hollerich. „Europa, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, više nije gospodarsko središte svijeta. Svijet se promijenio, te mislim da je kriza Covida-19 ubrzala tu promjenu. I dalje ćemo podnositi posljedice te pandemije, no nadam se, osobito za mlade, da će im to omogućiti da žive u miru i uvijek svjesni činjenice da se drugima mora pomagati“, naglasio je.

„U ovom je trenutku važna uloga Katoličke Crkve i drugih Crkvi, jer moramo uvijek biti na strani najsiromašnijih“, rekao je kardinal Hollerich. „Moramo izraziti svoju solidarnost i ljudima dati sredstva koja su im potrebna. U tom sam smislu sretan što se ostvarila pomoć zemljama koje su najviše pogođene pandemijom kao što su Italija, Španjolska i Francuska. Duboko se osjećam Europljanin i ne mogu zamisliti Europu koja nije solidarna. Svi smo u istoj situaciji. Mislim da će pomaganje drugima biti blagoslov i za vlastito gospodarstvo“, kazao je.

„Unatoč poteškoćama koje je izazvala pandemija, Europa će i dalje biti gostoljubiva prema onima koji traže bolji put, kao što su migranti. To je za mene važno pitanje, jer je previše lako dati nešto od svojeg suviška. Kao kršćani pozvani smo na nešto više. Pozvani smo dijeliti ono što je potrebno kako bismo pomogli drugim ljudima. Jučer sam u svoju kuću primio iračku obitelj. U ovo vrijeme pandemije napravili su maske za mnoge druge ljude. To je vrlo lijepa ideja i vidi se da tako i Europa, ako je spremna nešto dati, mnogo prima“, zaključio je kardinal Hollerich, objavio je Vatican News.

Krajem svibnja europski su biskupi pozdravili prijedlog EU-a za fond za oporavak kojim bi se odgovorilo na ekonomski pad uslijed pandemije Covid-19. Tom prilikom su apelirali na pravdu za najugroženije i okoliš te zatražili od europskih čelnika da u središte svojih razgovora stave solidarnost.